Hrvatska na začelju EU po dobi osamostaljivanja mladih od 25 do 34 godine

Autor: Lucija Špiljak , 13. kolovoz 2020. u 13:52
Foto: Marko Dimić/PIXSELL

Pandemija koronavirusa naglasila je koliko su mladi u navedenim područjima ranjiva skupina.

Predstavnici Mreže mladih Hrvatske (MMH), saveza 58 nevladinih udruga mladih i za mlade, jučer su povodom Međunarodnog dana mladih ispred zgrade Vlade RH održali konferenciju za medije, na kojoj su predstavili svoje zahtjeve, odnosno preporuke za bolji život mladih u Hrvatskoj, koje su potom predali novoj Vladi i novom Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade. Cilj je skrenuti pozornost na goruće probleme s kojima se mladi u Hrvatskoj suočavaju, pogotovo usred pandemije novog koronavirusa, a iz MMH-a predložili su konstruktivna rješenja s naglaskom na pet tematskih područja: zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje, uključivanje mladih i politiku za mlade.

“Pandemija koronavirusa naglasila je koliko su mladi u navedenim područjima ranjiva skupina. Naša je želja da u ovom razdoblju nadležnima budemo konstruktivni partneri u izgradnji boljeg života za mlade u Hrvatskoj, stoga smo im odlučili predložiti određene mjere”, rekao je predsjednik MMH-a Josip Miličević.

Često su potplaćeni

Kako je istaknuo, prioritet je pitanje zapošljavanja zato što mladi danas rade na kratkoročne ili određene ugovore i često su potplaćeni. Zahtjevi članova MMH-a idu u smjeru poticanja ugovora na neodređeno od prvog ugovora pa nadalje kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, što se primarno odnosi na studentski rad zato što mnogi studenti tijekom studija rade više od 40 sati tjedno, no to se nigdje ne bilježi kao radni staž. “To je potrebno promijeniti, pogotovo u vremenu nesigurnosti i potencijalne gospodarske krize”, naglasio je Miličević. Problem potplaćenosti i rada na kratkoročne i određene ugovore, uz egzodus mladih, vodi drugom velikom problemu – osamostaljivanju. Prema podacima Eurostata za 2019. godinu za mlade u dobi od 25 do 34 godine, Hrvatska je na začelju Europske unije po dobi osamostaljivanja mladih i njihovu odlasku iz roditeljskog doma (31 godina je prosjek), a financijska situacija i stanje na tržištu među glavnim su razlozima ostanka.

Miličević kaže da neki ove podatke opravdavaju kulturološkim nasljeđem, što se s druge strane opovrgava razlika između drugih europskih zemalja, primjerice Grčke, gdje je prosjek dvije ili više godina manji nego u Hrvatskoj. Među glavnim razlozima su, kako je naveo Miličević, visoke cijene najma stana i inzistiranje na kupnji stana.

“Vladine dosadašnje mjere bile su usmjerene na kreditno zaduživanje, no pitanje je koliko si mladih može priuštiti kredit i koja će ga banka dati mladoj osobi na koja radi na određeno ili na ugovor od tri mjeseca”, upozorio je predsjednik MMH-a te dodao da je potrebno raditi na poticanju dugoročnog najma stana. Smatra i kako je potres u Zagrebu i okolici dodatno “ogolio” probleme te da je ovo prilika da se promijene određene prakse i modeli, poput kreditnog zaduživanja s kojim se mladima danas pristupa.

Rad prethodne Vlade

Miličević se osvrnuo i na prošli mandat Vlade RH te istaknuo kako ima pozitivnih pomaka koje treba pohvaliti kao što su olakšice za mlade obitelji i ukidanje mjere stručnog osposobljavanja za rad, čime su određeni procesi dobro započeti, no potrebno je, dodao je, dalje na njima raditi. Između ostalog je riječ o građanskom odgoju i obrazovanju, za što je prije četiri godine održan veliki prosvjed kao podrška kurikularnoj reformi, no i dalje se ne razgovara o implementaciji odgoja u škole. Miličević je također naveo potrebu za popularizacijom i podrškom strukovnom obrazovanju te rad na uvođenju dualnog obrazovanja. Podsjetio je i da u Hrvatskoj već dvije i pol godine ne postoji Nacionalni program za mlade.

“Taj dokument je na javnom savjetovanju bio od siječnja do ožujka, do danas nije usvojen, no smatramo da možda bolje da se kao takav ne usvoji jer je pisan u 2018. i 2019. godini te kao takav ne odgovara na potrebe koje su nastale pandemijom. Predlažemo da se napravi kraći operativni plan koji će odgovoriti na koronakrizu i na potrebe mladih.

Kupio bi nam vrijeme za neki smisleniji, dugoročni plan”, smatra Miličević. MMH stoga traži da se mlade direktno uključi u formiranje politika, rad novog Središnjeg ureda za demografiju i mlade, te da s Vladom RH surađuju kako bi se mladi ostvarili u Hrvatskoj, a ne vani.

Komentirajte prvi

New Report

Close