Autorica teksta: Jelena Kovačić

Od 9. do 13. listopada u Frankfurtu je održan najveći svjetski Sajam knjiga. Ove je godine okupio 7300 izlagača iz više od 110 zemalja svijeta, 276000 posjetitelja i više od 9000 novinara. Ovaj veličanstveni festival pisane riječi prostire se na sajamskom kompleksu s 9 ogromnih hala, od kojih svaka nudi sadržaje na tri kata iz svih izdavačkih i tematskih područja koje možete zamisliti. U hali broj 3 hrvatsku su dječju knjigu na zajedničkom štandu predstavili i hrvatski izdavači te inozemnim nakladnicima ponudili priče domaćih autora i ilustratora.

Na zajedničkom štandu svoje su naslove izložili Evenio, Algoritam, Profil, Školska knjiga, Kašmir promet, VBZ, Naša djeca, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik i Ibis grafika. O dojmovima sa Sajma razgovarali smo s najmlađom od navedenih izdavačkih tvrtki, Evenio, koja je sudjelovala i u projektu Poslovnog dnevnika – Poslovanje na kvadrat. Iako novi u ovom poslu, već su stekli prilično jasan dojam o potencijalu i mogućnostima koje vanjska tržišta nude kad su u pitanju knjige za djecu i mlade.

Hrvatska slikovnica kao izvozni proizvod

"O hrvatskoj dječjoj knjizi kao izvoznom proizvodu malo se govori u našim medijima i poslovnoj javnosti općenito. S jedne strane Hrvatska ima iznimno talentirane autore i ilustratore čija djela po kvaliteti nimalo ne zaostaju za onima iz najrazvijenijih tržišta svijeta, no s druge strane postoji vrlo malo svijesti o tome da su dobra priča i ilustracija, spojeni u kvalitetnu slikovnicu ili knjigu za mlade, također izvozni proizvod s velikim potencijalom", kaže direktorica tvrtke Evenio, Jelena Brezovec.

Evenio se od 2010. godine bavi tiskanim izdavaštvom za djecu. Iste godine povezali su se sa Zajednicom nakladnika dječje knjige te paralelno s predstavljanjem svojih izdanja u Hrvatskoj, krenuli odmah u predstavljanje istih u inozemstvu – na najvećem Sajmu dječje knjige u Bologni i Sajmu knjiga u Frankfurtu. Na sajmovima su dobili priliku upoznati se s izdavačima i izdavaštvom iz drugih krajeva svijeta, novim trendovima u branši i čitavim biznisom prodaje autorskih prava i licenci u svijetu.

"Trebalo nam je puno upornosti i ulaganja te nekoliko sajmova da pohvatamo cijelu priču i počnemo ostvarivati prodaju. Prvo što smo naučili je da svaka knjiga, bez obzira na ogromnu konkurenciju, ima svog kupca i da hrvatske slikovnice po kvaliteti, sadržaju i ilustracijama stoje uz bok najboljih. To nije samo naš subjektivan dojam, već su to riječi i reakcije izdavača iz stranih zemalja koji kupuju autorska prava za svoja tržišta", kažu u Eveniju i dodaju da je ključ uspjeha, kao i u svakom drugom poslu, imati izvrstan proizvod te biti uporan i nuditi, nuditi, nuditi.

"Čak i ako izdavač iz nekog razloga nije zainteresiran za naše knjige, vrlo nam je dragocjeno čuti zašto knjige nisu za njihovo tržište i uvijek slušamo njihova iskustva. Tako učimo, prilagođavamo se inozemnim tržištima te dobivamo širu sliku o tome kako poslovati s pojedinim državama", dodaju uz napomenu da su u godinu dana ostvarili prodaju autorskih prava u Italiju, Albaniju, Makedoniju i Kosovo, nakon Frankfurta otvorili su pregovore za tržište Australije, Južnoafričke Republike i Francuske, a sklopili su suradnju i s agencijama za tržište Kine i drugih azijskih zemalja.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Napredak nije munjevit, ali sa svakim sajmom sve je više pomaka na bolje. Stoga je dobro da Ministarstvo kulture prepoznaje spomenute sajmove kao mjesta na kojima se hrvatska dječja književnost "izvozi" u svijet.

U Eveniju kažu da su od početka imali uzor u izdavačkoj kući Kašmir promet koja na sajmove odlazi već 10 godina i ima uspjeha u prodaji autorskih prava na vlastita izdanja. Do sada su prodali autorska prava na čak 38 slikovnica hrvatskih autora, u 28 zemalja svijeta, odnosno na 22 jezika. Među tim su zemljama Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija, Mađarska i druge članice EU, ali i Turska, Rusija, Ukrajina, SAD, Japan, Južna Koreja, Kina, Singapur, Egipat, Iran, Argentina, Čile i ostale zemlje Južne Amerike.
U svim tim zemljama, mališani čitaju priče hrvatskih književnika.

Knjige za djecu i mlade u fokusu svjetskog izdavaštva

I sam Sajam knjiga u Frankfurtu poseban je naglasak ove godine stavio na izdavaštvo za djecu i mlade. Pod motom "Explore the Kids Universe!" održano je niz događanja na kojima se raspravljalo kako današnja djeca i mladi percipiraju svijet oko sebe, kako će birati knjige i što očekuju od priča u budućnosti? Razgovaralo se i o novim medijskim formatima, platformama i kanalima distribucije koje tehnologija potiče i omogućava te o financiranju multimedijalnih izdavačkih proizvoda za djecu i mlade i slično.

Izdavači diljem svijeta svjesni su da upravo djeca određuju budućnost izdavaštva. Oni su ti koji traže nove formate, nove priče i sadržaje, interaktivnost i personalizaciju sadržaja. Njemačka očekuje da će do 2015. godine u njihovoj zemlji e-knjige ostvariti 16,2% od ukupne prodaje te da će se 84% njemačkih izdavača baviti izdavanjem e-knjiga. Osim e-knjiga, djeca već danas, a u budućnosti će se to zasigurno intenzivirati, žele dublji i kvalitetniji doživljaj priče – djeca žele slikovnicu, ali žele i igricu, crtić, igračke, strip, audio knjigu i ostale sadržaje vezane uz tu slikovnicu i njezine likove.

U svakom slučaju, pred izdavačima su veliki izazovi. "Odlučili smo odmah uskočiti i u taj vlak. Sva tiskana izdanja radit ćemo i u digitalnoj interaktivnoj varijanti, na više svjetskih jezika i za sve važne platforme. To je budućnost i to je trend, ali i novi izazov za nas. Uživamo u stvaranju tiskanih slikovnica za djecu, a sad ćemo uživati još i više, jer pričama i ilustracijama možemo podariti novi oblik i formu", zaključuje Jelena Brezovec na kraju.