B2Body
After5

Hashimotova bolest i uloga prehrane

Duboko je ukorijenjeno vjerovanje kako je upravo Hashimoto, odnosno usporeni rad štitnjače, krivac za pretilost.

Luka Batur
01. ožujak 2024. u 10:42
Pravilna prehrana za Hashimotovu bolest ne razlikuje se od one za zdravu populaciju/Shutterstock

Hashimotov tireoiditis, poznat i kao Hashimotova bolest, autoimuna je bolest štitnjače. Nastaje iz razloga jer imunosni sustav organizma pogrešno prepoznaje štitnjaču kao strano tijelo i napada je, što dovodi do njena oštećenja. Posljedica je njena smanjena proizvodnja hormona odnosno stanje poznatije pod nazivom – hipotireoza.

Glavni simptomi Hashimotovog tireoiditisa uključuju umor, debljanje, osjetljivost na hladnoću, suhu kožu, gubitak kose, depresiju i poteškoće s koncentracijom. Intenzitet prije navedenih simptoma će, naravno, varirati od osobe do osobe.

Spomenuta bolest češća je kod žena nego kod muškaraca, a često se dijagnosticira sredinom života. Iako nemamo nacionalne podatke o incidenciji Hashimota, anegdotalni pokazatelji odnosno iskustva iz prakse govore kako se ne radi o baš rijetkoj dijagnozi.

Prehrana kao pomoć
Liječenje u pravilu uključuje nadomjesnu terapiju hormona štitnjače koju će prepisati endokrinolog, a pitanje koje sve zanima je: “mogu li prehranom izliječiti bolest?”. Nažalost, ne. Hrana nije lijek općenito pa niti u ovom slučaju. Međutim, prehranom možemo pripomoći u liječenju, odnosno možemo se osigurati da lošom prehranom ne pogoršavamo stanje.

U praksi se osobe, a češće žene, s Hashimotovom bolešću često muče i s viškom kilograma. Štoviše, duboko je ukorijenjeno vjerovanje kako je upravo Hashimoto, odnosno usporeni rad štitnjače krivac za pretilost. Ne tvrdim da to nije moguće, pogotovo jer su hormoni štitnjače odgovorni za brzinu bazalnog metabolizma. Međutim, naša analiza prehrane, koju ispunjavaju pacijenti s Hashimotom pri javljanju u savjetovalište, kao i znanstveni radovi provedeni na području Republike Hrvatske, ne idu u prilog toj tezi.

Rezultati nam sugeriraju da osobe i prije i nakon dijagnoze, imaju nepravilne prehrambene navike. Ono što se ističe je visoka konzumacija crvenog mesa, mesnih prerađevina i životinjskih masti, a manjak konzumacije voća, povrća, orašastih plodova i primjerice plave ribe.

O Projektu B2Body:

Poslovni dnevnik, u suradnji sa stručnim partnerom nutricionizam.hr i drugim istaknutim partnerima, donosi serijal videopriloga i članaka koji za cilj imaju istaknuti važnost zdrave prehrane na poslu i educirati o tome kako pravilna prehrana, ali i druge navike, mogu poboljšati radnu učinkovitost te donijeti brojne druge benefite.

Ne postoji konsenzus
U tom smjeru idu i smjernice za prehranu pacijenata s Hashimotovom bolešću. Nažalost, konsenzus u vidu nekakve posebne prehrane za štitnjaču ne postoji. No to je i dobra vijest jer znači da ne treba izmišljati toplu vodu. Drugim riječima, pravilna prehrana za Hashimotovu bolest se ni po čemu ne razlikuje od pravilne prehrane za zdravu populaciju.

Fokusirajte se na unos cjelovitih žitarica jer će vam osigurati više mikronutrijenata i vlakana koja će pak pružiti kontinuirani osjećaj sitosti za razliku od bijelih žitarica. Povrće, pri čemu ne mislimo na krumpir, će osim vlakana i osjećaja sitosti pružiti brojne ne nutritivne, ali jako korisne komponente – antioksidanse. Proteine nećemo zaboraviti, no stavite fokus na nemasne izvore, iako crveno meso do dva puta tjedno nije zabranjeno. Štoviše, može pomoći korigirati status željeza ako je isti nizak što može smanjiti osjećaj iscrpljenosti.

Naša sol je jodirana i vjerujte mi, unosite je dovoljno. Manjak joda na globalnoj razini uistinu može uzrokovati Hashimota, no male su šanse da je to slučaj na našem području. Suplementacija se ne preporučuje kao ni suplementacija selenom. I njega ćete u dovoljnoj mjeri unijeti kroz meso, ribu i morske plodove, a siguran sam kako ste svi čuli za brazilske oraščiće, iako im uz bok stoje i gljive.

Utjecaj glutena
“Što je s glutenom, zar nije da on pogoršava stvari? Osim toga, primijetila sam da sam od njega umornija!” Moguće je. No u praksi, situacija s glutenom izgleda najčešće ovako: Doručak – proizvodi iz pekarnice. Ručak – tijesto. Večera – sendvič. Ukupno gledajući, cijeli dan je baziran na bijelim žitaricama koje igrom slučaja imaju gluten.

Kada bismo dio zamijenili s cjelovitim, a dio izbacili pa uvrstili više lisnatog povrća, salata i sjemenki s finijim komadom mesa ili ribe, a uz to se i pošteno naspavali, siguran sam da bi efekt bio drugačiji.

Štoviše, znanstveni konsenzus i dalje nije našao jaku poveznicu između izbacivanja glutena i poboljšanja zdravlja štitnjače, stoga je odluka na pojedincu. Ukratko, Hashimoto uistinu može narušiti metaboličko zdravlje i biti djelomičnim krivcem za ‘onih’ par kilograma viška.

Ipak, on nije nepremostiva prepreka, a još manje je karta na koju ćemo igrati vjerujući kako je prehrana zbog “njega” izvan naše kontrole pa u njenu optimizaciju nećemo uložiti truda. Kako biste uložili trud u pravom smjeru, budite slobodni javiti se u savjetovalište nutricionizam.hr.

New Report

Close