Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje stavova pripadnika generacije Z i milenijalaca za 2026. godinu pokazalo je koliko pripadnici tih dviju generacija drukčije definiraju profesionalni razvoj i često prednost daju poslovnoj stabilnosti, vještinama i vlastitoj dobrobiti u odnosu na brza promaknuća.

Rezultati 15. izdanja tog globalnog istraživanja temelje se na odgovorima više od 22.500 pripadnika generacije Z i milenijalaca iz 44 države, uz dodatne uvide poslovnih stručnjaka.

Petnaesto izdanje

“Već petnaest godina to ispitivanje pokazuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci reagiraju na promjene, kao i kako oni sami pridonose njihovom nastanku”, tvrdi Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. “Već su značajno promijenili tržište rada i sada pažljivo biraju kada i pod kojim uvjetima će se prijavljivati za rukovodeće pozicije i donositi važne životne odluke. Ovogodišnji nalazi pokazuju da su te generacije prilagodljive i pragmatične te da imaju jasne planove za vlastito napredovanje, čak i kada gospodarski pritisci i brze tehnološke promjene situaciju čine rizičnom”.

Petu godinu u nizu troškovi života najveća su briga obiju generacija, daleko veća od društvenih pitanja. Zbog financijskih pritisaka često govore “možda poslije” – iako ambiciozni, zbog financijske stvarnosti često se odlučuju odgađati važne životne odluke. Konkretno, više od polovice pripadnika generacije Z (55%) i milenijalaca (52%) tvrdi da su odgodili velike životne odluke kao što su zasnivanje obitelji, daljnje obrazovanje ili pokretanje vlastitog poduzeća zbog financijske situacije.

I dalje bitno pitanje koje utječe na profesionalne odluke je i priuštivost stanovanja – 69 posto pripadnika generacije Z i 64 posto milenijalaca tvrdi da dostupnost, odnosno priuštivost stanovanja izravno utječe na njihove profesionalne odluke, kao i na odabir mjesta zaposlenja. Unatoč tim pritiscima, osjećaju financijski optimizam: 53 posto pripadnika generacije Z i 45 posto milenijalaca očekuje da će se njihova financijska situacija popraviti u narednoj godini.

Pripadnici ove generacije žele preuzeti rukovoditeljske pozicije, ali ne nužno odmah. Kao i prošle godine, samo 6 posto pripadnika generacije Z i milenijalaca tvrdi da je njihov osnovni profesionalni cilj dospjeti na položaj rukovoditelja. a oklijevaju jer ih brine čega će se sve morati odreći u privatnom životu ako tu ulogu preuzmu.

Određeni rezultati pokazuju i da generacija Z i kao milenijalci pri donošenju profesionalnih odluka naglaska stavljaju na dugoročnost – većina ih prednost daje polaganom napretku (44% pripadnika generacije Z i 45% milenijalaca) ili preuzimanju pozicije na istoj razini (21% pripadnika generacije Z i 19% milenijalaca), dok brza promaknuća zanimaju samo četvrtinu ispitanih (25 posto). radije nego ubrzano promaknuće (25% pripadnika generacije Z i 21 % milenijalaca).

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Također, ispitanici iz navedenih generacija smatraju da su najveće mane rukovoditeljskih pozicija stres i pregorijevanje na radnom mjestu (50% pripadnika generacije Z i 49% milenijalaca), prekomjerna odgovornost (50% – 48%) te pitanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života (41% – 46%). Svejedno, mnogi ipak žele završiti na višim rukovoditeljskim pozicijama u budućnosti, pa je tako oko tri četvrtine pripadnika generacije Z (76%) i dvije trećine milenijalaca (67%) zainteresirano za višu rukovoditeljsku ulogu u budućnosti.

Skoro tri četvrtine pripadnika generacije Z i milenijalaca (74%) upotrebljavaju AI za izvršavanje svakodnevnih zadataka, što je znatan porast u odnosu na prošlu godinu (57% pripadnika generacije Z i 56 % milenijalaca). Iako se uglavnom smatra da umjetna inteligencija pomaže ubrzati rad te poboljšati učinkovitost, kvalitetu usluga i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života, neki smatraju da je organizacijama teško održati korak s novom tehnologijom. Ispitanici osjećaju zamor digitalnim svijetom, koji donosi sve veći broj digitalnih alata, često loše integriranih s postojećim poslovnim sustavima i procesima.

Bliži se smjena generacija

Podaci pokazuju da se te generacije ne služe umjetnom inteligencijom samo da bi povećale svoju učinkovitost i kvalitetu rada nego i da bi pronašle prilike za učenje i razvoj (79% pripadnika obiju generacija), također traže profesionalne savjete (72% pripadnika generacije Z i 69% milenijalaca), uključujući kako se nositi sa stresom na radnom mjestu (67% pripadnika generacije Z i 65% milenijalaca).

A koliko u radnom okruženju koje oblikuje tehnologija rizik predstavlja digitalna preopterećenost pokazuje da više od polovice ispitanika (58% pripadnika generacije Z i 54% milenijalaca) “osjeća zamor” digitalnom tehnologijom zbog stalnih obavijesti, brze izmjene alata kojima se služe i uporabe više platformi.

Kako ‘baby boomeri’ polako odlaze u mirovinu, organizacije se suočavaju sa sve većim pritiskom kako sačuvati institucionalno znanje, a istodobno se pripremaju za dolazak generacije alfa, čiji će pripadnici do kraja desetljeća u značajnijoj mjeri ući na tržište rada. Trenutačno samo 54% pripadnika generacije Z i 60% milenijalaca smatra da bi njihovi timovi mogli ostati učinkoviti ako ih ključni stručnjak sutra napusti te navode da nedovoljni poticaji, vremenska ograničenja, pitanja povjerljivosti i učestala izmjena zaposlenika otežavaju djelotvorno dijeljenje znanja.

Da umjetna inteligencija igra sve veću ulogu i pri zapošljavanju pokazuju podaci da 23% ispitanika tvrdi da su njihove organizacije zbog umjetne inteligencije primorane stvoriti nove početničke pozicije, a neki su zabrinuti zbog učinka umjetne inteligencije na poslove – 20% pripadnika generacije Z i 17% milenijalaca tvrdi da njihove organizacije smanjuju broj početničkih pozicija.

Na pitanje o tomu kako upotreba umjetne inteligencije utječe na početničke pozicije unutar njihovih organizacija, ispitanici su najčešće odgovarali da zahvaljujući njoj zaposlenici na početničkim pozicijama brže stječu iskustvo (26% pripadnika generacije Z i 28% milenijalaca) jer im omogućuje da pažnju usmjere na bitnije zadatke i ubrzaju potencijalni razvoj svoje karijere.

“Pripadnici generacije Z i milenijalci prilagođavaju se svijetu koji od samog početka i učestalo zahtijeva otpornost. Pažljivo i selektivno djeluju, pod vlastitim uvjetima. Način na koji se nose s nesigurnosti – kako definiraju uspjeh, vide kompromise i komuniciraju s poslodavcima, pomoći će u definiranju pravila s kojima će se pripadnici generacije alfa susresti kada stupe na tržište rada za nekoliko godina”, ističe Kožulj dodajući i da to ilustrira širu sliku…

“Ono što generacije trebaju, žele i očekuju od zaposlenja nastavit će se mijenjati. Organizacije koje prate promjene, posebice one tehnološke, i razvijaju se zajedno s njima, svjesne da će se očekivanja vezana uz radna mjesta i dalje mijenjati, moći će graditi sustave spremne za takve promjene”.