U prostorijama Večernjeg lista stručni žiri prisustvovao je prezentacijama i ocijenio finalne radove koje su studenti prijavili na natječaj Hrvatska pamet hrvatskoj (HPH), društveno odgovorni projekt Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista koji se održao četvrtu godinu zaredom. U potrazi za najboljim studentskim razvojnim projektima Poslovni dnevnik žele potaknuti mlade na uključivanje u sustav nacionalne ekonomije.

Studentski projekti nastajali su unutar tri kategorije natječaja, a finalisti su pred žirijem pokazali svoj autorski rad, projektne dokumentacije i prezentacijske vještine. Finalno žiriranje otvoreno je kategorijom Izvorno hrvatsko, koje su otvorili Marta Klasnić, Emilija Krkalo i Franka Kasnović iz tima Mef projektom Edušted, aplikacije za finacijsko opismenjavanje djece i mladih. 

"Primijetile smo da je u Hrvatskoj veliki problem financijska pismenost stoga smo odlučile napraviti kombinaciju štedne kasice i aplikacije koja bi na zabavan način educirala djecu i mlade o osnovnim financijskim pojmovima", objasnila je studentica Marta Klasnić. Njoj i kolegicama Emiliji Krkalo i Franki Kasnović trebalo je nekoliko mjeseci jer su, kažu, uložile svoja znanja, sposobnosti i osobna sredstva, provele ankete i rezultate uključile u svoj projekt koji su same osmislile. "Reakcije su bile pozitivne jer je riječ o aktualnoj temi o kojoj se rijetko govori, koja nije dovoljna istražena i smatramo da bi joj trebalo posvetiti više pažnje", istaknule su studentice.

Pozicioniranje Hrvatske
Zatim su svoj projekt u istoj kategoriji predstavile Dorotea Kramarić i Antonija Košutić koje su se istaknule inovacijom Smart-Fridge na kojoj su radile nekoliko mjeseci. "Riječ je o hladnjaku u kojem će biti ugrađena aplikacija i kojom će se potaknuti zdrava prehrana i zdraviji način života", objasnile su. Svojim projektom istaknuli su se studenti Nikica Mikulić i David Orešković koji su se bavili GDPR-om i blockchainom u projektu pod nazivom Zaštita iza blocka.

"Povezali smo GDPR i inovativnu tehnologiju blockchaina, dakle, planiramo napraviti platformu koja bi omogućila kompanijama instantnu prilagodbu na GDPR. Vratili bismo tako krajnjim korisnicima kontrolu nad podatcima, što je i glavni cilj GDPR uredbe. Trebalo nam je otprilike pola godine da dovršimo zbog komplicirane tehničke izvedbe projekta i dodatnih istraživanja", objasnio je Orešković. Mikulić je dodao da su surađivali s IT stručnjacima iz područja blockchaina i s financijski savjetnicima koji su im pomogli realizirati financijsku projekciju projekta. Čast im je, kažu, što su imali prilike prisustvovati natječaju i biti izabrani u tri najbolja.

"Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj pruža mogućnost da do izražaja dođu inovativne ideje mladih poduzetnika i studenata. Smatram da bi ovakvih projekata trebalo biti više; tako bi inovativne ideje omogućile Hrvatskoj da formira bolju poziciju među vodećim zemljama u svijetu", smatra Mikulić. 

Imamo kome ostaviti budućnost
Članica stručnog žirija Ivija Bernatović, viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, smatra da su prezentatori ove godine napravili odličan posao te da se vidi da su se potrudili i naporno radili na svojim idejama koje su, kaže, zanimljive i primjenjive. "Želim poručiti studentima da budu uporni i posvećeni jer su veliki izgleda ti projekti zažive", rekla je Bernatović. Izvršna direktorica Ureda za strategiju i unaprjeđenje Hrvatske pošte Andreja Bekavac, članica stručnog žirija, istaknula je da joj je čast biti sponzor projekta gdje upoznaju mlade ljude s odličnim idejama. "Nadam se da će biti ustrajni i uporni. Sigurna sam da ćemo sve ovo što danas radimo imati kome ostaviti u budućnosti", rekla je.

Dio tročlanog žirija bio je i Pavao Grmuša, direktor tvrtke Se-mark koja zapošljava 70 djelatnika, uglavnom mladih ljudi. "U odnosu na prošlu godinu, ovo je značajniji napredak. Studenti su ove godine posebno usmjereni na softverska rješenja. Ne trebamo brinuti za budućnost već trebamo podržati kreativnost i pamet naših ljudi, a projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj predstavlja priliku za mlade ljude da se spreme na izazove i poduzetništvo", istaknuo je Grmuša.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drugi dan žiriranja studenti Ekonomskog fakulteta predstavili su projekte u kategoriji Poduzetna Hrvatska. Projekt Smartface ideja je studenata Nike, Lovre i Roberta, a riječ je o uređaju koji skenira lice i prema tome daje određene specifikacije i rješenja problema svakog tko ima problematičnu kožu. "Sve ideje rađaju se iz nekog problema, tako je nastala i ideja za naše potencijalno rješenje. Projekt smo radili dva mjeseca u sklopu kolegija Marketing, neočekivano je prošao dalje na natjecanje stoga smo ga još bolje i detaljnije razradili. Svatko treba probati kako bi razvio svoje ideje i napraviti nešto veće ako se za to ukaže prilike", rekli su inovativni studenti.

Svojim projektom oduševili su i studenti koji su osmislili DI-BOX, digitalni poštanski sandučić. "Riječ je o moderniziranom sandučiću s tehnološkim svojstvima. Primjerice, kada dođe pošta, senzori je skeniraju i tada na aplikaciju stiže obavijest da je pošta stigla. Time možemo uštedjeti vrijeme uz silne obveze umjesto da stalno idemo u provjeru. Ciljali smo na to da imamo nešto novo, što bi olakšalo svakodnevicu i što se toliko ne koristi, a što može unaprijediti kvalitetu života", istaknuli su studenti.

Kategoriju Poduzetna Hrvatska zatvorio je zanimljivi projekt Robot X, robotizirana ruka koja pomaže imobiliziranim osobama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. "Smatramo da je ovo odlična ideja i projekt koji bi mogao pomoći starijim osobama. Objedinile smo svoje ideje u jednu, pratile smo aktualnosti, vijesti i potrebe tržišta kako bismo dobile jedan koncept u globalu", istaknule su studentice.

Zajedno razvijati ekonomiju
Dio stručnog žirija bio je Borko Buturac, direktor Inina sektora negoriva i marketinga, koji je na početku istaknuo da je INA kao najveća hrvatska kompanija oduvijek privlačila mlade talente, a upravo u svom sastavu žele mlade, inovativne studente, kao i one na završnim godinama. "Hrvatska pamet Hrvatskoj je jedan od projekata koji nam pokazuje kako mladi razmišljaju, a INA svakako u takvim projektima želi sudjelovati. Riječ je o mladim ljudima koji mogu stvarati nove tržišne vrijednosti.  Današnji projekti su odlični, zadovoljan sam i ponosan kad vidim ove mlade ljude, njihov način razmišljanja, prezentiranja i način na koji su obradili svoje projekte. Hrvatska ima budućnost u mladim ljudima.

Kao članovi žirija tu smo da ih podržimo, pomognemo im i ohrabrimo u njihovim idejama. Moramo im dati mogućnost da se prezentiraju i da uz njihovu pomoć razvijemo hrvatsku ekonomiju i najveće kompanije. Ovakvi projekti potaknut će i druge mlade ljude da pristupe, ohrabre se i predstave svoje ideje", istaknuo je Buturac. Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica Odjela marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima, članica stručnog žirija, istaknula je da AZ mirovinski fondovi projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj prate od samog početka te da uz njegovu pomoć mladi ljudi dobivaju priliku da prezentiraju svoje ideje koje jednog dana možda budu njihov budući posao. "Vidjeli smo da odlične ideje kod mladih ljudi uistinu postoje.

Sposobni su prepoznati potrebe na tržištu, kreirati proizvodi, razmišljati o tome koje resurse u Hrvatskoj upotrijebiti u razvoju projekata i tako kompletirati priču. Predstavili su nam proizvode i usluge koje mogu biti plasirane na hrvatskom, ali i stranom tržištu. Prate tržište i gledaju primjenjivost proizvoda, u budućnosti će oni zapošljavati ljude u Hrvatskoj. Također su prepoznali i segment tržišta 65+ koji je rastući svugdje u svijetu, STEM područje i robotiku koja se sve više razvija kod nas. Studenti su osmislili proizvod koji sigurno može biti razvijen u Hrvatskoj. Ovakvi projekti poput Hrvatska pamet Hrvatskoj ohrabruju mlade ljude i trebalo bi ih biti više, da se omogući mladim ljudima da ovdje realiziraju svoje projekte i da ne odlaze van", istaknula je Hrabar Kaštelan. 

Suradnja među studentima
Treći dan bio je rezerviran za kategoriju Inovativna Hrvatska, koju je otvorio tim B-Magic koji su osmislili MT Kantu, odnosno Magic Trash Kantu. "Odlučili smo razviti kantu koja je ekološki osviještena, ali i da korisnici ujedno mogu brže i jednostavnije mijenjati vrećice", objasnila je Lucija Barić, a njezini kolege Karla Bakalović i Luka Beljan dodali su da bi projekata poput Hrvatska pamet Hrvatskoj trebalo biti više zato što inovativne ideje dolaze do izražaja. "Konstruktivne kritike i savjeti žirija pomoći će nam u daljnjem razvijanju našeg proizvoda", istaknuli su. Drugi tim predstavio je projekt Tril, svojevrsni pH indikator koji bi, kažu mladi inovatori, ugradili u ambalažu tekućih proizvoda poput mlijeka i jogurta.

"Primjerice, kada mlijeko počne mijenjati svojstva, na ambalaži bi se pojavio naš proizvod koji bi po bojama, od zelene prema žutoj i crvenoj, pokazivao da mlijeko više nije upotrebljivo", objasnila je Ana Radoš. Njezina kolegica Ana Rašić rekla je da su na ideju došli na temelju bolnih osobnih iskustava. "Ovo je uistinu bilo korisno iskustvo, ponajviše za naš budući poslovni život. Stručni žiri dao nam je savjete kako da unaprijedimo naš projekt i u kojem smjeru ići. Bez obzira na ishod, vjerujemo da možemo ostvariti projekt onako kako smo to zamislili", rekla je Žana Plašić.

Kategoriju Inovativna Hrvatska zaključio je projekt Crolock, inovativni način zaštite bicikla. "Na bicikl smo postavili mini računalo s kojim će biti povezana aplikacija na korisnikovom mobitelu i uz pomoć koje će korisnik može otključavati i zaključavati bicikl, pregledavati broj prijeđenih kilometara i rute, uz ostale pogodnosti. Na ideju su nas potakla osobna iskustva, primijetili smo koliko je ljudima teško zaključavati bicikle i da nisu dobri osigurani zaštitama koje primjenjuju", objasnio nam je mladi student Vice Peran, koji je dva mjeseca radio na projektu s kolegama Tinom Pavlovićem i Mihovilom Paveškovićem.

Stručni žiri bio je zadovoljan predstavljenim projektima, no istaknuli su kako bi voljeli da se i studenti s drugih fakulteta prijavljuju. Sanja Rocco, viša predavačica i pročelnica Katedre za marketing Poslovnog veleučilišta Zagreb, istaknule je kako je ideja projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj pozitivna zato što u Hrvatskoj nedostaje inovacija i inovativnih projekata za same studente. "Žao mi je što među studentima različitih fakulteta ne postoji suradnja, mislim da bi projekti bili puno kvalitetniji kada bi se studenti ekonomije obratili, primjerice, studentima dizajna i tehničkih fakulteta, dakle, kada bi bilo interdisciplinarnih timova. Lijepo je vidjeti kada jedan tim studenata uloži trud i osmisli ideju koja bi se eventualno mogla proizvesti i dodatno koristiti Hrvatskoj", rekla je Rocco. 

Treba više poticati mlade
Prodekanica za nastavu i studente na Baltazaru Ljubica Bakić Tomić nadovezala istaknuvši da ideja da se mladi na ovakav način potaknu izvrsna te da je treba podržati i pojačati. "Možda je marketing malo zakazao jer i drugi studiji osim ekonomije sigurno imaju ideje i inovativna rješenja za Hrvatsku. Studenti bi se trebali više povezivati kroz multidisciplinarne timove. Jedno od mogućih rješenja je i studij inovativnog menadžmenta, a Baltazar uskoro kreće s takvim programom. Ovogodišnje ideje su zanimljivije i svidjelo mi se što su ekološki usmjerene, što znači da su mladi ekološki osviješteni i da razmišljaju o proizvodima koji će nam unaprijediti život i osvijestiti građane", rekla je Bakić Tomić.

Ante Rončević, pročelnik Odjela za poslovnu ekonomiju Sveučilišta Sjever, nada se da će sljedeće godine odaziv biti još veći. "Studenti su i ove godine vješto prezentirali i razradili svoje poduzetničke ideje i planove. Mislim da će ovakvi projekti potaknuti studente i s drugih fakulteta u jednoj sinergiji kako bi na sljedećem natječaju bilo još boljih i inovativnijih ideja. Tako će se probuditi svijest studenata da ih ne čeka radno mjesto već da će oni biti ti koji će kreirati radna mjesta i učiniti život u Hrvatskoj ljepšim", rekao je Rončević. Bez inovativnosti nema razvoja društva u cjelini pa tako ni gospodarstva, rekla je članica žirija Mirjana Jeleč Raguž, profesorica Veleučilišta u Požegi.

"Zagovornik sam poticajne suradnje, a upravo projektna inicijativa Hrvatska pamet Hrvatskoj potiče suradnju između akademskog, poslovnog, ali i političkog sektora jer bez toga nema ni razvojne aktivnosti kao glavnog izvora gospodarskog rasta u 21. stoljeću. Projekti studenata dokazali su da u Hrvatskoj postoje ideje, inicijative i inovativnost. Zadaća našeg društva jest da im donekle promijenimo pesimistično ozračje koje vlada u Hrvatskoj. Trebamo poticati kreativnost, inovativnost i želju za samostalnim pokretanjem posla, a ne da se pasivno traži na tržištu rada. Smatram da ovaj projekt radi dobru platformu i da njime potičemo optimizam, poduzetništvo, ideju za pokretanjem posla i da suzbijemo pesimizam u Hrvatskoj. Ovaj projekt je veliki korak prema inovativnosti i poticanju suradnje u svim sferama društva", rekla je Jeleč Raguž.

Voditeljica odnosa s javnošću tvrtke Plinacro Branka Belamarić rekla je da bez obzira na razinu razrađenosti ideja i projekata potrebno pohvaliti poduzetnički duh, inicijativu i inovativnost ljudi koji na njima rade, te da bi ovakvih društveno odgovornih projekata trebalo biti više. Frane Šesnić, direktor ZICER-a, smatra da kod mladih studenata postoje vizija i kreativnost, no da nedostaje realnosti i primjene u tržišnom okruženju.

"Ako ideja želi postati proizvod, mora imati jasnu primjenu, a fokus treba biti na tome tko je krajnji korisnik. Nedostaje iskustva i trebalo bi kroz sam proces ukazati na te stvari. S druge strane, volio bih vidjeti heterogene skupine studenata jer su potrebna različita razmišljanja i iskustva, i to treba poticati. Sa studentima treba još puno raditi kako bi postali pravi inovativni poduzetnici", rekao je Šesnić. Član stručnog žirija Ante Jelčić, voditelj Odjela istraživanja u PBZ CO,  smatra da ovaj projekt pomaže studentima da formiraju svoja razmišljanja i ideje kako bi ih jednog dana konkretizirali. "Bilo bi odlično kada bismo barem jednom mjesečno imali ovakvo okupljanje kako bi rasla cijela industrija, ali i potencijal mladih. Jedino se ovakvim projektima može napraviti ozbiljniji iskorak za budućnost društva", zaključio je Jelčić.