BEOGRAD Prema podacima Rudarsko-geološkog fakulteta, Srbija je siromašna energetskim resurisima i prinuđena je uvoziti naftu i plin, dok su preostale rezerve lignita niske kvalitete, a on čini 92 posto rezervi ugljena. Najveće rezerve lignita nalaze se na Kosovu, na što Srbija ne može više računati. Lignit u kolubarskom i kostolačkom bazenu, kojih je eksploatacija sve teža, koristi se za potrebe domaćih termoelektrana, vijek kojih će biti dok bude ugljena. Zato u Elektroptivredi rade planove o gradnji kapaciteta za proizvodnju struje izvan Srbije, pri čemu se najviše misli na RS. U Srbiji se godišnje proizvede 700.000 tona nafte, dok njezine potrebe prelaze 3,5 milijuna tona. Sa energetskim resursima Srbija pokriva svega 20 posto potreba. Budući da je 70 posto terena istraženo, mali su izgledi da bi u Srbiji moglo biti otkriveno neko bogatije nalazište nafte i plina. Postojeća nalazišta nalaze se u Vojvodini i 70 posto njihovih rezervi već je iskorišteno jer ne postoje tehničke mogućosti za prodor u veće dubine. Velike nade polažu se u gradnju plinovoda kroz Srbiju u duljini od 400 km koji će povezivati izvore u Rusiji s potrošačima u Europi. Potrošnja plina je porasla za 250 milijuna kubičnih metara, a do 2015. bit će četverostruko povećana i premašit će milijardu kubičnih metara. Zbog toga uvoz nafte i plina čini najveći pojedinačni trošak, koji godišnje iznosi više od milijarde dolara. Sporazum o slobodnoj trgovini kojeg Srbija ima s Rusijom nastoji se iskoristiti za privlačenje inokapitala i ulaganje u tzv. greenfield investicije kako bi se povećala proizvodnja roba za rusko tržište. Najveći izvoznik na rusko tržište je Hemofarm kojega je kupila njemačka kompanija Stada.
BEOGRAD Prema podacima Rudarsko-geološkog fakulteta, Srbija je siromašna energetskim resurisima i prinuđena je uvoziti naftu i plin, dok su preostale rezerve lignita niske kvalitete, a on čini 92 posto rezervi ugljena. Najveće rezerve lignita nalaze se na Kosovu, na što Srbija ne može više računati. Lignit u kolubarskom i kostolačkom bazenu, kojih je eksploatacija sve teža, koristi se za potrebe domaćih termoelektrana, vijek kojih će biti dok bude ugljena. Zato u Elektroptivredi rade planove o gradnji kapaciteta za proizvodnju struje izvan Srbije, pri čemu se najviše misli na RS. U Srbiji se godišnje proizvede 700.000 tona nafte, dok njezine potrebe prelaze 3,5 milijuna tona. Sa energetskim resursima Srbija pokriva svega 20 posto potreba. Budući da je 70 posto terena istraženo, mali su izgledi da bi u Srbiji moglo biti otkriveno neko bogatije nalazište nafte i plina. Postojeća nalazišta nalaze se u Vojvodini i 70 posto njihovih rezervi već je iskorišteno jer ne postoje tehničke mogućosti za prodor u veće dubine. Velike nade polažu se u gradnju plinovoda kroz Srbiju u duljini od 400 km koji će povezivati izvore u Rusiji s potrošačima u Europi. Potrošnja plina je porasla za 250 milijuna kubičnih metara, a do 2015. bit će četverostruko povećana i premašit će milijardu kubičnih metara. Zbog toga uvoz nafte i plina čini najveći pojedinačni trošak, koji godišnje iznosi više od milijarde dolara. Sporazum o slobodnoj trgovini kojeg Srbija ima s Rusijom nastoji se iskoristiti za privlačenje inokapitala i ulaganje u tzv. greenfield investicije kako bi se povećala proizvodnja roba za rusko tržište. Najveći izvoznik na rusko tržište je Hemofarm kojega je kupila njemačka kompanija Stada.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu