Dunav je arterija Europe, rijeka koja niže gradove kao bisere, rijeka koja spaja i razdvaja. Nekoć je bio granica svjetova, za neke je i danas. Dunav je u našoj himni, u naslovu najčuvenije Straussove kompozicije i u nebrojenim stihovima panonskog mornara Đorđa Balaševića, rođenog u Novom Sadu, na Dunavu.

Vječna inspiracija pjesnika, slikara i romanopisaca. Talijanski književnik Claudio Magris posvetio mu je znameniti roman prateći tok Dunava do ušća u Crno more otkrivajući da i danas postoje prijepori među gradićima na jugozapadu Njemačke o tome gdje točno Dunav izvire, pa je svojevremeno gradonačelnik Furtwangena u Schwarzwaldu praćen povorkom sumještana donio u Donaueschingen bocu vode iz “svog” izvora i prolio je u “njihov” vičući neka se uvjere koji je “pravi” Dunav.

Sve spomenuto samo je mali dio razloga zašto se bar jednom u životu vrijedi upustiti u plovidbu velikom rijekom koja protječe i krajnjim istokom Lijepe Naše. Polazna ili završna točka krstarenja, ovisno o izboru, u luci je grada Vukovara.

Turistička agencija Arriva travel organizacijom odlaska na riječna krstarenja bavi se već godinama, a u ponudi su nakon pauze zbog pandemije i rute Vukovar – Beč te istočna varijanta Vukovar – Vidin (drevni grad na sjeverozapadu Bugarske).

Putnicima su na raspolaganju bar, lobi, restoran, sunčana paluba…/Arriva

Destinacija diktira jelovnik
– Nudimo i krstarenja Rajnom, ali za ovu godinu nemamo još realizacije. Dunav je ipak atraktivniji upravo zbog polazaka iz Hrvatske gdje organiziramo grupne polaske – kaže nam Tamara Černeka, direktorica Arriva travela.

– Kod riječnih krstarenja specifičnost je ta da se putnici ukrcaju u jednoj luci, a iskrcaju u drugoj za što je potreban transfer u jednom pravcu. Zato su grupni polasci i atraktivniji. Prva grupa krstarenja u organizaciji Arriva travela po Dunavu krenula je ove godine 27. svibnja i do sredine lipnja realizirali smo četiri polaska.

Krstarenja, i morska i riječna, ipak su segment koji se nakon pandemije sporije vraća. Putnici s rezerviranošću gledaju u jesen te se boje unaprijed rezervirati krstarenje u strahu od novih epidemioloških mjera.

Što je putnicima na raspolaganju i koji se profil putnika najčešće javlja za krstarenja Dunavom?

– Riječni kruzeri imaju u prosjeku 40 kabina, maksimalno 80. One su dvokrevetne, prozorske, vrlo su prostrane, na nekih 20 metara četvornih i uglavnom nemaju mogućnost pomoćnog ležaja. U sklopu broda putnicima su na raspolaganju restoran, bar, lobi i sunčalište.

To su ipak osjetno manji brodovi u odnosu na morske kruzere te nemaju mogućnost dodatnih sadržaja, pa obiteljima s djecom nisu dovoljno atraktivni. Stoga i taj vid putovanja najčešće preporučujemo putnicima koji žele miran i opuštajući odmor. Za riječna krstarenja uglavnom se odlučuju putnici srednje i starije životne dobi – kaže Černeka.

Kakvi su dojmovi, što im se najviše sviđa?

– Najviše pohvala dobivamo na posadu broda! Manji brodovi imaju manje posade te se putnici zbliže s cijelom posadom i tako nastane topla, domaćinska atmosfera. Putnici hvale i prehranu na brodovima, povratni dojmovi zaista su jako dobri.

Što je na meniju tijekom krstarenja?

– Destinacija diktira dnevni jelovnik. Uvijek se pazi da se jede nacionalna hrana i piju nacionalna pića ovisno u kojem gradu ili destinaciji se brod taj dan nalazi. Primjerice, gulaš se jede dok se krstari kroz Mađarsku, bečki “šnicl” u Austriji. I ponuda vina također prati destinaciju i jela koja se jedu. Posebna pažnja se pridadaje lokalnom doživljaju: osjetilima i okusima destinacije.

Na večeri u pet sljedova putnici se obično opuštaju uz živu glazbu, a zanimljivost je i da tijekom krstarenja imaju na raspolaganju vodiča, što posebno odgovara onima koji putuju sami. Koji je zadatak vodiča?

– Vodič puno znači našim putnicima i puno se bolje osjećaju znajući da netko brine o njima. On je zadužen za grupu da se poštuje povratak na brod prije isplovljavanja, brine o dodatnim zahjevima grupe, primjerice ako imaju zahtjeva za posebnom prehranom, a on je i animator na brodu. No, osnovni zadatak vodiča jest da za grupu organizira izlete na destinaciji.

Uz Beč i Vukovar na Dunavu su i Bratislava, Budimpešta, Beograd, a na svoje će doći i ljubitelji prirodnih fenomena…

– Posebno bih izdvojila Đerdapsku klisuru. Ali, i samo ležanje na palubi dok prolaziš panonskom ravnicom jest poseban doživljaj. Brod uglavnom plovi noću, po danu se obilaze gradovi. I da, kroz Đerdap se plovi danju.

Za manje od 2000 kuna
Krstarenje do Beča traje šest dana i cijena se kreće od 3.180 kuna, dok je za četverodnevno krstarenje Vukovar – Vidin dovoljno izdvojiti i manje od dvije tisuće kuna. Zanimljivo je i da mnogi dolaze i nekoliko dana prije polaska iz Vukovara kako bi obišli taj dio naše domovine…

– Da, putnici koji nam dolaze iz Istre, Kvarnera i Zagreba nerijetko produžuju svoj boravak ili dolaze par dana ranije kako bi iskoristili putovanje da bolje istraže ljepote Slavonije i Baranje. Putnici s kruzera na svojim jednodnevnim izletima posjećuju najviše Osijek, Vukovar i Ilok. To su najprodavaniji izleti – kaže Tamara Černeka, direktorica Arriva travela.