Lamija Alečković, rukovoditeljica Informativnoga medijskog servisa HRT-a, niz godina provela je na javnoj televiziji. Pauzu je imala od 2011. od 2014., kad je radila za Al Jazeeru Balkans, nakon čega se vratila u matičnu kuću.  

Četvrti program Hrvatske televizije (HTV 4) postao je pravi informativni televizijski kanal. Kako ste koncipirali glavnu emisiju, Studio 4? 
Studio 4 najdulja je informativna emisija u Hrvatskoj, traje gotovo devet sati i prati sva bitna dnevna zbivanja u različitim novinarskim formama. U toj emisiji imamo, primjerice, rubriku Skener Silvane Menđušić s pregledom domaćega i svjetskog tiska, pregled poslovnih vijesti koji priprema Vedran Kukavica, potom financijske analize Željka Karduma, kao tjedne preglede naših dopisnika iz inozemstva… Najvažnije nam je da gledateljima  stalno donosimo nove informacije i da sve bitne događaje pratimo uživo, s mjesta zbivanja. 

Središnji dnevnik odnedavna počinje već u 19 sati, da li je promjena uvriježenog termina povećala gledanost?  
– U odnosu na prošlu godinu ove je godine u 19 sati pred ekranima približno sto tisuća ljudi više, što je izravna posljedica promjene termina emisije. Značajno je također da, prema podacima koje imamo, gledatelji ostaju pred malim ekranima cijeli sat, sve do vremenske prognoze. Uspoređujemo li prosjek prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg Dnevnika, dobili smo 40 tisuća novih gledatelja.

Koje su najgledanije informativne emisije na HTV-u? 
– Uz dugogodišnji primat HRT-ovih emisija Plodovi zemlje i Nedjeljom u 2 među najgledanije sadržaje ponovno su vraćeni podnevni i središnji Dnevnik HRT-a. Dnevnikom HRT-a sadržajno sam zadovoljna, ali još uvijek imamo mnogo posla. Uvijek nam je cilj biti bolji i jasniji i steći povjerenje nove publike, tako da ćemo nastaviti rad na svim formatima, s naglaskom na Dnevnik i Studio 4.

Koliko bi ljudi trebalo informativnom programu HRT-a, a koliko ih je sada? 
– U Informativnom medijskom servisu HRT-a trenutačno je 360 zaposlenih što je optimalan broj s obzirom na to da je količina proizvodnje iznimno velika. Proizvodimo približno 160 različitih informativnih sadržaja – što kraćih, što duljih, za naša tri radijska i tri televizijska nacionalna programa koji objavljuju informativne sadržaje. Tu su vijesti, dnevne i tjedne emisije, specijalizirane emisije i posebni projekti. Iznimno sam ponosna što smo ove godine u suradnji s kolegama iz Produkcije i Tehnologije u veoma kratkome vremenu uspjeli besprijekorno ostvariti nekoliko velikih i iznimno složenih projekata kao što su praćenje vojnoga mimohoda Oružanih snaga Republike Hrvatske, 300. obljetnica Sinjske alke, praćenje izborne kampanje i izborne noći… Ostvarenje tih projekata pokazuje svu snagu i sposobnost HRT-a da iznesu i najzahtjevnije projekte. No, to nije bilo sve jer tu su i nepredviđeni projekti poput izbjegličke krize, poplava, terorističkih napada u Francuskoj, pokretanje Studija 4… 

Koliko vas kriza sputava u slanju novinara na putovanja? 
– Zahvaljujući dobroj organizaciji uspijevamo pokriti sve važne događaje i upravo je to naša zadaća kao javnoga medijskog servisa. Posao nam olakšava nova organizacija, sada imamo svoje videonovinare koji sami odlaze na teren, multimedijske novinare koji na svojemu zadatku odrade posao za sve tri platforme, a tu su i naši stalni dopisnici na svim ključnim mjestima.

Kada će se u Dnevnik uvesti već najavljivani videozid? 
– Projektni tim za novi Dnevnik radi i promjene koje planiramo u idućoj godini, one nisu samo tehnološke nego će zahvatiti cjelokupnu koncepciju emisije. Videozid će biti šlag na tortu. 

Što ste naučili na Al Jazzeri Balkans? Koje su najveće razlike u usporedbi s  javnom televizijom? 
– Nijedan sustav nije identičan, ali logika rada i neki temeljni radni procesi posvuda su u svijetu jednaki. Na Al Jazeeri Balkans mnogo sam naučila i nastojim to primijeniti i na HRT-u, gdje sam započela svoju karijeru još kao djevojčica u Programu za djecu i mlade Televizije Zagreb i u emisijama Paje Kanižaja. Sustav rada na HRT-u se mijenja, kao i radne navike. Najveća je promjena koju sam zatekla prilikom povratka na HRT pozitivna, ali ima i loše posljedice. Nekoć mlađi novinari profilirali su se i postali sjajni reporteri, no na njihovo mjesto nisu došli drugi. Problem je nedostatak mlađe, poletne generacije novinara koji će se odgajati na HRT-u i koje će HRT onda znati i zadržati za dobro programa.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju