Spuštanje niz snježnu padinu na nekoj vrsti daske ili sjedalice nije ništa novo. Ne tako davno ljudi su prilagođivali i poklopce od kanti za smeće i kartonske kutije radi zabave na snijegu. Danas takva domišljatost nije nužna, jer moderne i visoko producirane daske omogućuju borderima da se po snijegu kreću slično surferima po valovima. Pojedinosti se razlikuju od izvora do izvora, no čini se da je prvobitna snježna daska izumljena 1929. kad je izvjesni Jack Burchett obradio komad drva i pričvrstio ga za stopala platnenom vrpcom. Šira se javnost sa snježnom daskom upoznala tek 1965., kad je Sherman Poppen za kćer izradio igračku pod nazivom snurfer, što je izvedenica od riječi snow (snijeg) i surfer. Njegova se daska sastojala od dvije spojene skije te s uzdama za upravljanje pričvršćenim na prednjoj strani. Poppen je radi populariziranja naprave organizirao natjecanje u snurfingu. U roku od godine dana prodao je pola milijuna snurfera po cijeni od 15 dolara, no njegov proizvod nije nikad nadrastao značaj igračke.
Sukob snježnih kultura
Tijekom sedamdesetih snježna je daska pretrpjela značajne napretke na polju dizajna zahvaljujući brojnim entuzijastima. Demetriju Milovichu je napamet pala ideja o snježnom surfanju na konobarskom pladnju, koji je usavršavao u sklopu svoje kompanije Winterstick, Bob Webber je razvio dasku od polietilena zvanu žuta banana, a Chuck Barfoot je prvi u izradi primijenio fiberglas. Najviše je uspjeha postigao tesar Jake Burton, koji se bordanjem “zarazio” još 1966. na natjecanju koje je priredio Sherman Poppen. Burton je 1977. počeo proizvoditi vlastite daske s parnim savijanjem drva i ručnim vezovima te je s daskom vlastite proizvodnje pobijedio na jednom turniru. Danas je tvrtka Burton Snowboards važan igrač u industriji snježnih daski. Prva je američka trka u snowboardingu održana 1982. u blizini Woodstocka pod prikladnim nazivom “The Suicide Six”. Trka se sastojala od strmog spusta, a s obzirom na tada još skromnu opremu i zaleđenu stazu, puko je preživljavanje bilo realan cilj. Popularnost je snowboardinga rasla idućih godina te je 1985. pokrenut i prvi specijalizirani magazin. Brojni su ljubitelji organizirali regionalna natjecanja svugdje po svijetu, a prvi svjetski kup održan je 1985. u austrijskom mjestu Zürstu. Međunarodno udruženje za snowboard utemeljeno je 1994. godine, a iste je godine Međunarodni olimpijski odbor odlučio uvrstiti ovaj sport u program Zimskih olimpijskih igara 1998. u Naganu. Bio je to velik trijumf sporta koji dugo nije imao pravo građanstva, osobito u usporedbi sa svojim mnogo starijim bratom, skijanjem. Dok su danas snowboarderi dobrodošli na 97% europskih i američkih skijališta, još je 1985. samo 7% skijališta dopuštalo prakticiranje ovog sporta. Napredak u dizajnu daski i smanjena mogućnost nezgoda sigurno su neki od razloga zašto su upravitelji zimovališta otvorili vrata ljubiteljima ovog sporta. Istovremeno je došlo do zatopljavanja između skijaša i bordera. Još od najranijih dana, bordere je pratio ugled “zločestih” dečki i cura, a skijaši su godinama nerado prihvaćali novu kulturu na “svojim” padinama, poistovjećujući bordere s lijenčinama, gunđalima, narkićima i huliganima. Dvije su se kulture sukobljavale u žargonu, držanju i stilu odijevanja, jer borderi su nasuprot “šminkerskim” skijašima na snijeg prenijeli elemente ulične kulture, punka i hip-hopa. Ti stereotipi, izvedeni iz gradske kulture skejtera, uvelike su izblijedjeli, a skijaši i borderi jedni druge tretiraju sa sve više poštovanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu