Bosna i Hercegovina nije poduzela gotovo nikave napore kako bi zaštitila neke od svojih autohtonih proizvoda pa to nije učinila čak niti s čuvenim travničkim sirom, podaci su Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Kako prenose banjalučke Nezavisne novine, oznakom geografskog podrijetla BiH je do sada uspjela zaštititi tek med od kestena koji se proizvodi na području Cazina, u sjeverozapadnom dijelu zemlje, te ručni rad odnosno heklanje, karakteristično za područje Gračanice u središnjoj Bosni. U postupku stjecanja prava na geografsku oznaku i podrijetlo trenutačno je još šest proizvoda iz BiH, a radi se o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda. Za razliku od BiH, Hrvatska je zaštitila proizvode poput baranjskog kulena, ličkog krumpira i dalmatinskog pršuta, a Srbija je na popis zaštićenih uspjela uvesti čak 58 svojih proizvoda, uključujući leskovački roštilj.