Amerikanci više vjeruju u Boga i vraga nego u Darwina i evoluciju

Autor: Ante Pavić , 07. prosinac 2007. u 06:30

Istraživanje američke tvrtke Harris otkrilo je puno značenje krilatice na američkom božanstvu, američkom dolaru – ‘U Boga vjerujemo’.

Više Amerikanaca vjeruje u pakao, vraga i anđele nego u Darwinovu teoriju evolucije, pokazala je anketa američke tvrtke Harris koja se bavi istraživanjem mišljenja javnosti. U anketi u kojoj je sudjelovalo 2455 punoljetnih Amerikanaca, njih 82 posto vjeruje u u Boga, 79 posto u čuda, 74 posto u anđele, dok je broj onih koji vjeruju u pakao nešto manji, 62 posto. U Darwinovu teoriju evolucije vjeruje 42 posto, a u kreacionizam, odnosno teoriju o nastanku koja objašnjava kako je morao postojati neki pametan dizajner koji je stvorio život na Zemlji 39 posto. U postojanje nekog oblika života u svemiru vjeruje 35 posto. Nije nikakvo iznenađenje da je velika većina nacije koja na novčanicama dolara ima ispisanu krilaticu “U Boga vjerujemo” duboko religiozna, i da vjeruje u život poslije smrti, raj ili povratak Isusa na zemlju, ali je iznenađenje da ih puno manje vjeruje u duhove, izvanzemaljski život i reankarnaciju. Nekoliko godina ranije više od 40 posto Amerikanaca vjerovalo je u duhove. U odnosu na prošlu godinu, postotak onih koji vjeruju u Boga se povećao, a očito je da posljednje desetljeće važnost vjere u Americi jača. Najreligizozniji među religioznima pokazali su se novorođeni kršćani od kojih 95 posto vjeruje u čuda, nasuprot 89 posto protestanata, odnosno 87 posto katolika. S druge strane, u zemlji koja je svjetski predvodnik u znanstvenim istraživanjima, tek 16 posto novorođenih kršćana vjeruje u Darwinovu teoriju evolucije, dok Darwinu vjeruje 43 posto katolika i 30 posto protestanata.

Vjera je sport
Zanimljivo je da je manje ljudi izrazilo svoje vjerovanje u Boga kada su upitani posredno i pismeno preko on line ankete, nego kad im je anketar usmeno i neposredno postavljao pitanja. Američki Ustavni sud 2005. godine odbacio je zahtjev religioznih grupa da se kreacionizam u školama predaje paralelno s teorijom evolucije. Dugo su vremena učitelji u školama morali predavati upravo kreacionističku teoriju. Za znanstvenike poput sociologa i političkog stručnjaka Alana Wolfea, vjera predstavlja temelj života u Americi. “Da biste razumjeli američku politiku, morate razumjeti vjeru. Sve vas vodi do vjere – sport, zabava i sve ostalo. Naša je zemlja vrlo religiozna”, kazao je Alan Wolfe, autor knjige “Transformacija američke religije” u jednom intervjuu. I dok više od 60 posto Amerikanaca kaže da religija igra veliku ulogu u njihovim životima, isto tvrdi 17 posto Britanaca i 28 posto Kanađana. Štoviše, u Americi vjera utječe na glasanje građana na izborima. Konzervativnim kršćanima ne sviđa se što je Amerika, prema njihovu mišljenju, postala zemlja u kojoj je gotovo sve u vezi sa seksom dopušteno. Konzervativni kršćani protive se pobačaju, protive se širenju prava homoseksualaca, a ne sviđa im se niti, kako kažu militantna svjetovnost takozvane liberalne elite. Pitanje vjere nije novo u američkoj politici, no u posljednje vrijeme demokratski i republikanski kandidati za idućeg predsjednika češće govore o svojoj vjeri poglavito nakon prijetnje evangelističkih kršćana da će podržati kandidata treće stranke ako trenutno vodeći republikanac, Rudolph Giuliani, postane predsjednički kandidat Republikanske stranke. Katolici su tradicionalni glasači Demokratske stranke.

Evangelisti
Republikanci iz redova evangelista smatraju se jednom od najvećih i najutjecajnijih skupina koja čini i do jedne petine biračkog tijela u Sjedinjenim Državama. Oni su čvrsto podržali predsjednika Busha 2004. godine no sada su podijeljeni oko podrške za kandidata na izborima slijedeće godine. Evangelisti su naročito podijeljeni oko bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudolpha Giulianija, zbog njegove podrške pravu na pobačaj, a sporan im je i bivši guverner Massachusettsa Mit Romney, zbog mormonske vjere i nejasnog stava oko prava na pobačaj. U američkom konzervatizmu duboko su usađene religiozne postavke, a najistaknutiji političar takvog viđenja politike upravo je američki predsjednik George W. Bush koji nikada ne propušta naglasiti svoju moralnost riječima jednog tipičnog vjernika. Na isti način vodi i vanjsku politiku u kojoj zemlje dijeli na “zla i dobra carstva” te često govori o “pobjedi dobra”, česti motiv u religioznim tekstovima. Iako u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, ovakva razmišljanja navode na podrugljiv osmijeh, taj bi osmijeh ipak mogao biti kiseliji nego što većina misli. U ne tako davnoj povijesti i Hrvati su imali političke čelnike ljude koji su u svojim političkim istupima evoluirali od predsjednika preko uloge očeva da bi na kraju došli do statusa stvoritelja nacije. Osim toga, u Hrvatskoj se velike rasprave vode o uvođenju spolnog odgoja u školama koji je za mnoge “previše liberalan”. Ipak, rezultati Harrisove ankete su zanimljivi jer pokazuje da nacija vjernika koja u velikoj mjeri ne vjeruje Darwinu, vjeruje u socijalni darvinizam koji u svojoj osnovi kaže da samo najjači opstaju. Zbog lošeg i skoro nepostojećeg zdravstvenog sustava u kojem pravo na liječenje imaju najbogatiji, kontroverzni dokumentarist Michael Moore tvrdio je kako je u svom dokumentarcu Sicko o katastrofalnom stanju u američkom zdravstvu izostavio primjer Norveške “jer bi Amerikancima izgledala nestvarna”. Ipak, svaki političar koji želi uspjeti u Americi mora biti svjestan duboke religioznosti prosječnog američkog građanina. Svako zanemarivanje te činjenice čisto je kockanje s političkom karijerom, a kako je jednom ustvrdio Albert Einstein, “Bog se ne kocka”.




Komentirajte prvi

New Report

Close