Slovenska grupacija Iskra iz Ljubljane s 91 milijun eura ukupnog prihoda u 2018., od čega 70% iz izvoza u EU te s EBITDA od 11,7 mil. eura i blizu 6 milijuna eura neto dobiti, širi svoje poslovanju u Hrvatsku, uz nove planove koji su još u sferi poslovne tajne. Naime, u sklopu poslovne ekspanzije doznajemo da je zainteresirana primjerice i za nekoliko tvrtki iz njezine branše čije se preuzimanje još razmatra, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji. Ipak, novu poslovnu godinu započinje s preuzimanjem manjeg hrvatskog posrnulog brodogradilišta koje je do stečaja poslovalo u vlasništvu svog osnivača šibenskog poduzetnika Gorana Prgina. Slovenci kao njegovi kupci očekuju dobit u Šibeniku od milijun eura koju će prema izjavama koje smo dobili uložiti u daljnji razvoj škvera, što je značajka njihova poslovanja u Sloveniji, jer tvrtka ima 14 milijuna eura zadržane dobiti te vlasnicima ne isplaćuje dividendu, već ulaže.
Vijest, pak, da je Iskra iskoračila u brodograđevnu djelatnost za što se i jako dobro pripremila te preko svoje nove hrvatske tvrtke Iskra brodogradilište 1, po cijeni nešto nižoj od 5 milijuna eura, kao dobru poslovnu priliku preuzela brodogradilište NCP u Šibeniku u sklopu njegovog stečajnog postupka, i to kroz otkup razlučnih prava od vjerovnika SPV za sanaciju, za šibenskog dužnika znači – spas. Ujedno je to i točka prekretnice, jer je izlaz iz prijeteće likvidacije, a novi smjer je razvoj. Širenje će omogućiti, kako iz Iskre najavljuju, nova ulaganja – ukupno se može raditi o oko 15-ak milijuna eura investicija, a već i sama priprema ovog preuzimanja, započeta prije nekoliko mjeseci, djelovala je poticajno na poslovne partnere škvera.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ključno je pitanje: jesu li se ovakve koncesijske pogodnosti bile ponudile i Dancima? Ili su Danci otišli, a da nisu naučili kako u Hrvatskoj nisu moguće nikakve investicije bez podrške Komiteta.
Uključite se u raspravu