Iskon, najpropulzivnija tvrtka u sastavu grupe Hrvatski telekom, napokon je, nakon četiri godine traženja, pronašao način kako da realizira vlastiti poslovni inkubator. Iskustvo koje je stekao u stvaranju Iskon Laba, koji je upravo izbacio svoj prvi proizvod, dobar je primjer što bi zapravo za razvoj hrvatskog gospodarstva mogle napraviti kompanije poput Ine, Konzuma, HEP-a, Zagrebačke banke, HT-a, Petrola, PBZ-a, Plive, Erste banke, Plodina, Lidla, Zagrebačkog holdinga, Vipneta, Kauflanda, Prvog plinarskog društva, Croduxa, Agrokora, Tiska i redom drugih velikih igrača s prihodima koji se mjere u milijardama kuna.

Za Iskon, koji je lani imao prihod nešto manji od 400 milijuna kuna, Iskon Lab nije primarno ni DOP ni marketinška priča. To je alat za jačanje vlastite tržišne pozicije, generator novih izvora prihoda i katalizator pozitivnog imidža. Sve to, bez sjemenskih, VC i inih investicija. No, postoji trik.

Rasadnik inovacija

Dok je Iskon, otkako ga je prije deset godina kupio HT, često bio kontraverzna tema po pitanju regulacije telekomunikacijskog tržišta, ta je kompanija kontinuirano na domaćem tržištu kontraverzna tema kad dođe do menadžmenta i menadžiranja. I dok je u prvom slučaju kontekst često negativan, kad se govori o upravljanju, Iskon je redovito odlična priča i rasadnik dobre prakse. Tako je to i u slučaju Iskon.SmartHome rješenja, prvog proizvoda koji je izišao iz Iskon Laba. Sustav za pametni dom razvila je zagrebačka IT tvrtka Smart Sense, koja je dosad u razvoj uložila oko tri milijuna kuna, a dodatno je dobila zeleno svjetlo Hamag-Bicroa za uvjetni zajam od 7 milijuna kuna za daljnji razvoj. Smart Sense razvio je hardver i softver na koji je zatim aplicirala Iskonov brend. Iskon je pak domaćem proizvođaču ponudio svoju tržišnu snagu, kroz postojeće i buduće korisnike, svoju prodajnu logistiku i marketinšku podršku. Ponudio je ujedno i infrastrukturu nužnu da svoj proizvod testira u stvarnim produkcijskim uvjetima i pred korisnike izađe s poliranim rješenjem.

Iskon Lab tako je win-win priča kako za Iskon tako i za Smart Sense, a takav model R&D-a ima i širi utjecaj na gospodarstvo.

Podržali izvoz

Realno, Iskon je mogao preuzeti rješenje za pametni dom koje ima Deutsche Telekom. Mogao je također sam ugovoriti distribuciju nekog rješenja koje je razvila neka strana tvrtka i baciti se na uvoz.

Umjesto toga, Iskon je podržao model koji promovira domaći razvoj, a u slučaju Iskon.SmartHome rješenja čak su kompletan razvoj i proizvodnja napravljeni u Hrvatskoj. Osim Smart Sensa, koji je na projektu zaposlio šest vrhunskih IT stručnjaka, na tom je poslu radilo nekoliko domaćih obrtnika, tvrtka RIZ i hrvatska dizajnerica Maša Vukmanović. Drugim riječima, umjesto promocije uvoza Iskon je podržao privatnu investiciju u razvoj koja je izravno otvorila šest novih, visoko plaćenih radnih mjesta i omogućila niz dodatnih poslova, kako za pružatelje tehničkih usluga tako i onih koje nude umjetnička rješenja.

Kapital koji mijenja pravila

Tko ne riskira, ne profitira: Evo na koji način možete doći do kapitala

Urbano planiranje

Bliže, bolje, zdravije: Kako 15-minutni grad podiže kvalitetu života

Nameće se pitanje kako bi to izgledalo kada bi nešto slično radili Ina, HEP ili Zagrebački holding?

Agrokor je zajedno s Konzumom i Tiskom to već počeo raditi. HT pokušava, a Erste banka u primjeni tog modela iznimno je aktivna. Erste je prva primjenila inovaciju tvrtke MicroBlink Damira Sabola te tako korištenje vlastite usluge mobilnog bankarstva povećala za 20 puta. K tome, otvorila je Sabolu vrata stranih tržišta. Agrokor je, kako bi dobio to isto, sa ZIP-om pokrenuo poslovni akcelerator.

Ina, HEP, Zagrebački holding i mnoge druge slične organizacije zasad tapkaju na mjestu i ne koriste svoj ogromni potencijal kroz model otvorenih inovacija za jačanje hrvatske proizvodnje i hrvatskog izvoza. Smart Sense je razvio pametnu utičnicu koja u bilo kojem trenutku na mobitelu pokazuje potrošnju struje i to rješenje sad prodaje Iskon. Nije li to nešto što bi prije očekivali od nekog startupa kojem je vrata tržišta otvorio HEP?

Može li Zagreb kao London?

BP radi sa startupima koji održavaju farme vjetroelektrana ili pak onima koji razvijaju nove materijale ili razvijaju rješenja za desalinizaciju i pročiščavanje voda. Nisu li to dobre prilike i za Inu? Londonski gradonačelnik je prije dvije godine pokrenuo Future Streets Incubator Fund koji je podržao niz projekata od testiranja novih, u Velikoj Britaniji razvijenih bukobrana, pa do novih sustava koji proizvode čistu energiju unutar gradova. Zašto to ne bi radio i Zagreb? I svi ti projekti idu kroz natječaje kako bi svi imali jednake šanse, otvaraju prilike za razvoj domaćih biznisa, zapošljavanje, prvu referencu i u budućnosti izvoz.