Tri mjeseca nakon što je predsjednik Donald Trump najavio planove za uvođenje novih sveobuhvatnih carina u većini zemalja, američko gospodarstvo čini se iznenađujuće otpornim. Tržište dionica oporavilo se od početnog pada, inflacija je i dalje pod kontrolom, a strahovi od recesije su se povukli – ili su se barem povukli prije nego što je Trump najavio novu carinu od 30 posto na uvoz iz Meksika i Europske unije, dva najveća američka trgovinska partnera.

U mjesecima nakon Trumpove prve najave, nekoliko zemalja započelo je pregovore s SAD-om, nudeći ustupke kojima su se dugo opirale. Mnogi promatrači to smatraju dokazom da Trumpova agresivna trgovinska taktika djeluje i da su ekonomisti možda precijenili potencijalne troškove.

Okretanje prema Kini

Ipak, ovo tumačenje zanemaruje ključan detalj: mnoge carine koje je Trump najavio u posljednjih nekoliko mjeseci nisu u potpunosti provedene. Zapravo, administracija je više puta odustala od svojih početnih prijetnji. Taj je obrazac toliko dosljedan da je zaradila akronim TACO: “Trump se uvijek uplaši.” Unatoč otvorenom nepovjerenju prema stručnjacima – posebno ekonomistima, znanstvenicima i zdravstvenim radnicima – Trumpova administracija dosljedno je usklađena s financijskim tržištima.

Od početka travnja, najave novih ili povećanih carina više su puta izazvale pad na burzama. Kao odgovor, administracija je često ublažavala stav izdavanjem izuzeća, odgađanjem nekih carina i ponovnim pregovorima o drugima, što je dovelo do brzog oporavka cijena dionica. Najave bilateralnih dogovora naišle su na optimizam ulagača, dok su obnovljene prijetnje eskalacijom izazvale rasprodaje.

Donedavno je ova povratna sprega pomagala obuzdati trgovinsku politiku Trumpove administracije. No, najnovija eskalacija – uključujući carine od 50 posto na bakar, carine veće od očekivanih na robu iz Vijetnama i zastoj u pregovorima s EU-om – gotovo da i nije dovela do pomaka na tržištima, a cijene dionica i dalje su povišene. Najvjerojatnije objašnjenje je da ulagači više ne vjeruju da će administracija ispuniti svoje prijetnje. Umjesto toga, smatraju ih dijelom sada već poznatog ciklusa: hrabre najave praćene kašnjenjima ili djelomičnom provedbom.

Samozadovoljstvo, međutim, uvodi novu vrstu rizika. Ako tržišta postanu desenzibilizirana na Trumpove prijetnje carinama, one možda više neće služiti kao učinkovita provjera potencijalno štetnih politika. Bez tog ograničenja, Trump bi mogao biti ohrabren krenuti s provođenjem mjera koje je njegova administracija do sada oklijevala provesti. To je klasična dinamika “dječak koji je vikao ‘Vuk'”.

U ranim fazama Trumpova agresivna retorika pomogla je dovesti pregovaračke partnere za stol bez pokretanja najgorih ekonomskih scenarija, uglavnom zato što je reakcija tržišta djelovala kao odvraćanje. No, budući da ulagači sve više zanemaruju njegove prijetnje carinama, povećava se vjerojatnost da će ih on ispuniti. Ako se to dogodi, posljedice od kojih se dugo strahovalo konačno bi se mogle ostvariti: više potrošačke cijene, smanjena trgovina, poremećeni dobavni lanci i sporiji dugoročni rast.

MBA uz posao i letove

Od Züricha do Zagreba svakog drugog vikenda zbog MBA studija na ZŠEM-u

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način

Ta se dinamika proteže i izvan financijskih tržišta. Mnoge zemlje koje su nekoć bile čvrsto predane multilateralizmu sada sprovode bilateralne sporazume s SAD-om u nadi da će izbjeći kaznene carine. Neki vide smatraju razvoj događaja opravdanjem trenutnog pristupa Trumpove administracije – dokaz da SAD može iskoristiti svoju ekonomsku moć za preoblikovanje sustava koji se smatra nepovoljnim za američke interese. Ali, pomak prema bilateralizmu manje je potvrda Trumpova pristupa, a više pragmatičan odgovor. Izravno suočavanje s SAD-om bilo bi skupo. Budući da se nalaze na sve neprijateljskijem i nepredvidljivijem terenu, mnoge države kupuju vrijeme i štite se izbjegavanjem odluka.

Takva zaštita može se kretati samo u jednom smjeru: dalje od SAD-a i prema alternativnim trgovinskim partnerima, posebno Kini. Za većinu zemalja to nije željeni ishod. Primjerice, Vijetnam je otvoreno izrazio želju da ojača veze s SAD-om, umjesto produbljivanja oslanjanja na Kinu. No, kako američka trgovinska politika postaje sve nepredvidljivija, države su sve više primorane birati između dvije sile. Ironija je u tome što će Trumpovi napori da maltretira strane vlade u konačnici umanjiti američki globalni utjecaj. Financijska poluga, na kraju krajeva, ovisi o angažmanu. SAD danas može vršiti pritisak na trgovinske partnere upravo zato što je i dalje duboko integriran u globalno gospodarstvo.

Dvostruki škripac

Posljedično, američki tvorci politike sada se nalaze u dvostrukom škripcu. Kratkoročno, financijska tržišta ublažila su utjecaj Trumpove agresivne retorike obeshrabrujući provedbu politika koje iz nje proizlaze. Ali, ako ulagači nastave smatrati njegove prijetnje praznim šumom, zanemarit će vuka kada se pojavi. Štoviše, s obzirom na središnju ulogu Amerike u globalnom trgovinskom sustavu, njezino povlačenje iz multilateralizma potaknut će druge zemlje na traženje alternativa i diverzifikaciju trgovinskih odnosa. Sa smanjenjem njihove ovisnosti o američkom tržištu, američka pregovaračka moć neizbježno će opadati.

Iako se može činiti da strategija Trumpove administracije djeluje, izostanak neposrednih troškova nije dokaz njezine dugoročne održivosti. Umjesto toga, to je znak da su upozorenja saslušana i – na neko vrijeme – poslušana. Ako administracija zanemari ta upozorenja, strašna predviđanja ekonomista mogla bi se ostvariti.

© Project Syndicate 2025.