Većina sirovina ove godine znatno je skuplja, a do njih se i teško dolazi

Autor: Siniša Malus , 06. lipanj 2021. u 22:00
Foto: Shutterstock

Sirovinama na europskom tržištu, odakle se opskrbljuje naše gospodarstvo, od početka godine raste cijena zbog nemogućnosti dobavljača da zadovolje naraslu potražnju industrije.

Sve donedavno ekonomski je napredak ovisio o željezu i ugljenu ili nafti. No budućnost ovisi o nekim drugim materijalima. Golema većina tih sirovina dolazi iz samo jedne zemlje – Kine.

Mnogi od tih rijetkih materijala još ne tako davno bili su tek kuriozitet kemijskih laboratorija: neki se presijavaju u nijansama ljubičastog, crvenog i srebrnog, neki tek izgledaju kao prljav kamenčić, jedan metal se topi na temperaturi vašeg dlana.

Ali svi ti materijali poput kobalta, germanija ili galija imaju dvije zajedničke osobine: u prirodi su izuzetno rijetki, a bez njih su nezamislivi uređaji budućnosti, od mobitela i električnih automobila pa do solarnih panela.

No zasad se još uvijek pretežno bavimo tradicionalnim sirovinama. A na tom je planu ove godine došlo do značajnih promjena.

Ova godina donijela je velike probleme svim industrijskim sektorima. Većina sirovina znatno je poskupjela, a do njih je zbog problema na globalnom kontejnerskom tržištu teško i doći.

Visok rast dijelom je posljedica velike količine novca koja se također slijevala u razne fondove. Zatim su na tržištu kupili terminske ugovore i povisili cijenu.

Što se Hrvatske tiče, ovisnost o uvozu ključnih sirovina za industriju, poput željeza, čelika, pamuka i PVC-a odrazila se od početka godine i na cijene po kojima ih naše tvrtke nabavljaju za svoju proizvodnju, uz rast cijena u prvom tromjesečju ove godine za najmanje 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Obrtnici čekaju opskrbu

Sirovinama na europskom tržištu, odakle se njima opskrbljuje naše gospodarstvo, od početka godine raste cijena zbog nemogućnosti dobavljača, čije je poslovanje poremetila korona kriza, da zadovolje naraslu potražnju industrije.

Dobar dio sirovina, poput PVC-a ili metala, postale su za naše tvrtke skuplje između 40 i 60 posto, ali ima i roba kojima je cijena porasla za 100 posto. U građevinarstvu, kažu poslodavci, najveći cjenovni udar stiže od dobavljača metala.

“Metal je burzovna roba te je armatura poskupjela 50 posto, među ostalim i zato što manjka otpadnog željeza”, navode u HUP-u, dodajući da se na poslovanje građevinara odrazio i aktualni rast cijena nafte s posljedicama na cijene bitumena, ali i prijevoza robe.

Ukupno, procjenjuje HUP, cijene ključnih sirovina u građevinarstvu porasle su od početka godine između 15 i 45 posto.

Slični trendovi događaju se i u susjednoj Sloveniji. Mnogi obrtnici prijavljuju probleme čekajući opskrbu sirovinama; od parketa do cijevi, staklene vune i cementa, čije su cijene u nebo porasle.

Najskuplji proizvodi bili su od metala i čelika (između 40 i 50 posto), opeke/keramike/kamena i cementnih materijala (u prosjeku između 10 i 30 posto), ojačano željezo za 20 posto, polimeri ili proizvodi od plastike između 10 i 15 posto, bitumenski proizvodi između pet i 10 posto.

Većina tvrtki koja se bave transportom je zbog ovih neprilika osjetila poteškoće, neke od njih su pronašle vrlo učinkovita alternativna rješenja, a jedna od njih je cargo-partner.

Upravo ta tvrtka, koja nudi siguran i u roku prijevoz robe cestovnim, zračnim, pomorskim i željezničkim transportom, kreira nove perspektive i rješenja u pristupu klijentima klijentu.

U vidu pomorskog transporta, nude širok spektar prijevoznih usluga u segmentu punih kontejnera (FCL), zbirnih kontejnera (LCL), kao i posebna rješenja specijalnog prijevoza prilagođena potrebama korisnika, a uz sve to posjeduju vlastitu tracking platformu SPOT.

Tvrtke stvaraju zalihe robe

Ako je odmah potrebno rješenje, njihov zračni odjel može ponuditi charter i kurirske usluge za sve vrste roba, poput hitnih slučajeva AOG – aircraft on ground.

Zbog trenutačnih izazova i mogućeg kašnjenja, još jedan način prijevoza robe su i željezničke FCL i LCL usluge na relaciji između Kine i Europe, u rokovima koji su približno za dva tjedna kraći od prekooceanskog prijevoza, pri čemu su po cijenama niži oko 60% u odnosu na zračni prijevoz.

Potencijalnu opasnost stvara pandemija koronavirusa, od koje se svijet još uvijek nije u potpunosti oporavio, te mnoge tvrtke stvaraju zalihe robe, za koje trebaju skladišni prostor.

Upravo zato cargo-partner uz postojeće skladište na Jankomiru, otvara na odličnoj geolokaciji, u blizini zračne luke Franjo Tuđman, novo visokoregalno skladište veličine 12.900 kvadrata, koje će biti u funkciji u studenome ove godine.

Za hrvatsku industriju poprilično je bitna činjenica što je jedna od kategorija sirovine koja bolno nedostaje i plastika. Trenutačni nedostatak mnogih sirovina uzrokovan je snažnim i brzim oporavkom globalne ekonomije u kombinaciji s izvozom plastike iz Europe u Aziju i Sjevernu Ameriku.

Logistički problemi zbog nedostatka kontejnera u Europi također doprinose problemu, kao i manja proizvodnja plastike u SAD-u. Nadalje, potražnja za određenim sirovinama koje se koriste za zaštitne predmete protiv Covida-19 izuzetno je velika.

“Proizvođači proizvoda od plastike u cijeloj Europi imaju ozbiljna uska grla u opskrbi sirovinama od početka ove godine”, ističu iz HGK te navode da je zbog trenutačne situacije s Covid-19 krizom došlo i do većeg skoka cijene čelika, prije svega zbog zastoja u globalnom lancu vrijednosti, i to najviše u segmentu prijevoza i proizvodnje.

Analitičari su ipak skloni reći kako je ovaj “sirovinski šok”  vjerojatno kratkoročne prirode, ali još uvijek možemo očekivati višu razinu cijena robe nego prije pandemije.

Komentirajte prvi

New Report

Close