Hrvatski startup ekosustav zaslužuje malo više od puke najave povratka poticaja za samozapošljavanje od 1. srpnja. Mjera koja je većini startupa omogućila da učine prvi korak na porezno-prirezno-regulatorno ne baš poticajnom hrvatskom tržištu, nije se trebala ni ukidati ako nam je cilj razvijati poduzetništvo.

Čak ni privremeno! Prisjetimo se samo sarkazma kojim je to učinjeno u ožujku. Tada je među 63 “Mjere za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa”, koje je donijela Vlada, a predložilo Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bila i mjera da se ukinu poticaji za samozapošljavanje i zapošljavanje.

Na taj je način Vlada, usred nadolazeće zdravstvene krize, a uz koju se moglo jasno procijeniti da će je pratiti i određeni stupanj gospodarske krize, u startu odrekla domaće startup zajednice.

Potpuno se pri tome zaboravilo da je izraelsko ekonomsko čudo stasalo na startupima, da su tehnološke tvrtke igrale veliku ulogu u razvoju irskog gospodarskog čuda i da upravo EU danas smatra startupe jednim od ključnih pretpostavki za budući gospodarski rast.

Bez jasnih mjera za startupe
Ne može se reći da Vlada nije učinila baš ništa za startup zajednicu. I tijekom krize nastavilo se s poticajima za istraživanja i razvoj, a i postojećim se igračima ponudilo različite oblike financijske i ine pomoći kako bi prebrodili prvi udar globalne gospodarske krize. Ali o paketima pomoći ciljano startup zajednici, kakvi su bili u Njemačkoj, Francuskoj ili Velikoj Britaniji, ovdje nije bilo niti spomena.

Francuska je u startup zajednicu tijekom korone ubrizgala četiri milijarde eura, Njemačka dvije milijarde, a Velika Britanija 1,45 milijardi eura. Hrvatska je pak startupe tretirala kao i sva ostala poduzeća. Posebne pomoći nije bilo, a kako se vidjelo s ukidanjem poticaja za samozapošljavanje, Vladi su se startupi čak činili kao segment gospodarstva bez kojeg se može.

Vrijedna je to lekcija koju bi svi startupi u Hrvatskoj trebali izvući pred jesen, kada se, a nadajmo se da se to neće obistiniti, očekuje drugi val zdravstvene krize. Vrijedna je to lekcija i političarima jer startupi za razliku od drugih biznisa nemaju luksuz vjerovati u predizborna obećanja. Zato bi Vlada trebala pokazati mnogo više 1. srpnja od pukog povratka poticaja za samozapošljavanje. Sjetimo se samo predizbornih programa iz 2016. Frcali su od pojma “startup”.

Četiri godine kasnije, u aktualnim predizbornim programima, ta se riječ spominje tek sporadično ili uopće izostavlja. Takav odnos politike prema domaćoj startup zajednici tim više čudi kada se promatraju rezultati koje su sami startupi te cjelokupan startup ekosustav u Hrvatskoj postigli unatrag nekoliko godina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Krenimo od financijskih pokazatelja. Dok Vlada iz godine u godinu luta u potrazi za investicijama, priželjkujući mahom one krupne, a UN za ovu godinu procjenjuje pad izravnih stranih ulaganja od 40 posto na globalnoj razini, hrvatski su startupi lani privukli rekordnih 120 milijuna dolara investicija. Pokazatelj je to iz izvješća “The State of European Tech 2019” najvećeg europskog startup fonda Atomica.

Pri tome, pojedinačno najviše investicija dosad privukla je tvrtka Rimac Automobili, a ona te investicije nije kanalizirala preko drugih država već ih knjiži ovdje u Hrvatskoj. Takva poslovna praksa Rimčeve tvrtke u domaćoj je startup zajednici sve manje iznimka, a sve više pravilo. Zagrebačka tvrtka VentureXchange objavila je, pak, u siječnju komparativnu analizu startup ekosustava u jugoistočnoj Europi koja pokazuje da je u Hrvatskoj aktivno 500 startupa.

Po tom je pokazatelju Hrvatska treća, za petama Srbiji i daleko iza Bugarske, odnosno dvije države s gotovo dvostruko više stanovnika. Usto, prva je to procjena broja startupa u Hrvatskoj i stoga važna, jer interes za otkrivanjem te brojke do sada nije pokazao ni Državni zavod za statistiku, ni Ministarstvo gospodarstva, kao ni bilo koja druga relevantna državna institucija. Oni, naime, hrvatski startup ekosustav i dalje ne mjere i ne opisuju pa ne čudi da u nedostatku uvida u stanje na terenu nemaju ni jasnih mjera s kojima bi stvorili bolje uvjete za razvoj startupa u Hrvatskoj.

Potiču R&D živost i izvoz
Primjer kako se to može učiniti je najveći coworking prostor i inovacijski centar u Hrvatskoj, zagrebački Zicer. U njemu je smješteno više od sto startupa, najviše u Hrvatskoj, a usto je i najaktivniji u programima za podršku startupima. Ne treba pri tome zaboraviti ni sve veći interes ulagača. U Hrvatskoj je od prije nekoliko dana aktivan i treći startup VC fond i prvi koji je ovdje u cijelosti razvijen.

Riječ je o Feelsgoodu koji raspolaže sa 30 milijuna eura kapitala. Tu su još South Central Ventures težak 40 milijuna eura i Fil Rouge Capital s 45 milijuna eura. Tu je i Funderbeam SEE te nekoliko formalnih i neformalnih mreža poslovnih anđela. Zbog svega toga Hrvatsku je StartupBlink pohvalio kao jednu od devet država na svijetu koje su lani unaprijedile svoj startup ekosustav i smjestio je među TOP40 startup destinacija na svijetu.

U vremenu koje je pred nama, a koje se opisuje kao krizno, u kojem prijeti deflacija i u kojem nam je nužna transformacija gospodarstva, startupi se nameću kao jedno od logičnih rješenja u kreiranju budućeg gospodarskog rasta. Potiču R&D živost i izvoz, a kako je dokazao Kauffman Foundation upravo su oni ti koji u krizi stvaraju radna mjesta. Zato bi 1. srpnja uz povratak poticaja za samozapošljavanje bilo dobro da Vlada predstavi i set dugoročnih mjera za jačanje hrvatskog startup ekosustava.