Donald Trump vratio se u Bijelu kuću, a tehnokrati bježe u zaklon. Trump je jasno dao do znanja svoju želju da uništi “duboku državu”, koju opisuje kao mutnu mrežu birokrata koji iskorištavaju “moć države” za “progon političkih protivnika” i za osujećenje njihovih programa.

Ali profesionalizirani dužnosnici, administratori i tvorci politika koje je Trump spreman napasti igraju ključnu ulogu u vladi, što uključuje savjetovanje čelnika, bez obzira na njihove političke sklonosti, o tome kako mogu postići svoje ciljeve legalno i ustavno. Ti se dužnosnici ne smiju pokolebati.

Federalne rezerve možda su najznačajniji neovisni ekonomski akter u SAD-u, s obzirom na opseg njihovih monetarnih i nadzornih odgovornosti i globalnu važnost američkog dolara. Nažalost, umjesto da se pripreme za obranu svojih pozicija i povlastica, unaprijed su se predale Trumpu: 17. siječnja, tri dana prije Trumpove inauguracije, odbor FED-a povukao se iz Mreže za ozelenjavanje financijskog sustava (NGFS).

Mreža za ozelenjavanje financijskog sustava okuplja središnje banke i nadzorna tijela u cilju poboljšanja upravljanja okolišnim i klimatskim rizicima u financijskom sektoru. Sudjelovanje u toj skupini predstavlja priznanje važnosti razumijevanja klimatskih rizika, kao i implicitno priznanje da su ti rizici u nadležnosti središnjih banaka jer ugrožavaju gospodarsku i financijsku stabilnost.

Otrežnjujuća slika
To baš i nije radikalno stajalište. Sve glavne središnje banke zastupljene su među 143 članice Mreže za ozelenjavanje financijskog sustava: britanska središnja banka Bank of England (BOE), središnja banka Francuske Banque de France, japanska središnja banka Bank of Japan, Europska središnja banka (ESB) i Narodna banka Kine (NBK).

Do povlačenja Feda, Mreža za ozelenjavanje financijskog sustava pokrivala je 100 posto globalnih sistemski važnih banaka i 80 posto međunarodno aktivnih osiguravajućih grupa. Ali Fed je sada prekinuo suradnju sa svojim kolegama i krenuo prema izlasku, tvrdeći da se djelokrug Mreže za ozelenjavanje financijskog sustava proteže izvan njegovih ovlasti.

Ideja da središnje banke ne bi trebale uzimati u obzir sve veće klimatske rizike jednostavno je pogrešna. Gospodarska i financijska stabilnost ovise o stabilnosti ekosustava i klime. S obzirom na to da emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, razine ugljičnog dioksida u atmosferi dosegle su rekordne visine, a globalne temperature na putu su da znatno premaše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Utjecaj klimatskih promjena već je očit uslijed češćih i intenzivnijih oluja, poplava, suša i šumskih požara. Iako se procjene točnih ekonomskih i financijskih troškova razlikuju, ukupna slika je otrežnjujuća. Institut i zajednica aktuara predviđaju da će klimatske promjene značiti globalni pad BDP-a od 50 posto između 2070. i 2090. godine. Više vam se sviđa niža procjena? Swiss Re predviđa pad BDP-a od 18 posto do 2050. ako se ne poduzmu nikakve mjere.

Koju god prognozu odabrali, nema sumnje da troškovi klimatskih promjena rastu – i to ne stabilnim tempom. Umjesto toga, troškovi rastu postupno, a zatim naglo, potaknuti katastrofama povezanim s klimom. Sumorna je, ali znakovita, slučajnost da se Fed povlači iz Mreže za ozelenjavanje financijskog sustava u vrijeme kada Kalifornija to i sama doživljava, jer šumski požari pretvaraju tisuće domova, tvrtki i ekosustava u pepeo.

Izgorjele, a pod hipotekom
Mikrobonitetni rizici su očiti. Te spaljene građevine uglavnom su bile pod hipotekom. Ali osiguranje vjerojatno neće pokriti pune troškove obnove čak ni onima s policom, a mnogi vlasnici nekretnina bili su nedovoljno osigurani ili neosigurani, upravo zato što su sve veći rizici zbog klimatskih katastrofa povećali stope i doveli do toga da neki osiguravatelji odbiju ponuditi policu. Ako se uništene nekretnine ne obnove, s njima povezani hipotekarni krediti neće biti vraćeni, a lokalne i nacionalne banke koje su izdale te kredite pretrpjet će velike gubitke.

Ovo opažanje ne može se odbaciti kao politička korektnost koja grli drveće. Naprotiv, s obzirom na njegov potencijal da destabilizira financijski sustav, očito zaslužuje pozornost središnjih bankara. Zbog toga britanska središnja banka i Europska središnja banka testiraju otpornost na stres nadziranih poduzeća, banaka i osiguravajućih društava za klimatski rizik i nameću standarde za objavljivanje podataka povezanih s klimom, metodologija, procesa i upravljanja. Narodna banka Kine pak uključuje klimatske promjene u financijsku regulaciju i nadzor te razvija pravila o zelenom kreditiranju.

Ali Fed, najvažnija središnja banka na svijetu, ima druge planove. Povlačenjem iz Mreže za ozelenjavanje financijskog sustava i okretanjem leđa scenarijima i analizama klimatskih rizika, učinkovito je najavila da planira zatvoriti oči i uši pred opasnostima klimatske krize. To povećava vjerojatnost budućih sistemskih neuspjeha, jer je manje vjerojatno da će dužnosnici Feda otkriti rizike koji se materijaliziraju pred očima njihovih nadzornika banaka, bilo u Kaliforniji, Louisiani, Floridi ili Teksasu.

Vodstvo Feda stalno naglašava važnost “ovisnosti o podacima”. Ipak, središnja banka odlučila je ignorirati ogromnu, i brzo rastuću, hrpu podataka koji pokazuju da su klimatski rizici gospodarski rizici, kako bi umirila predsjednika koji možda čak i ne zna da Mreža za ozelenjavanje financijskog sustava postoji. Odbor Feda mogao je zadržati članstvo u Mreži i čekati svoj trenutak. Nije bilo razloga za preuranjene poteze.

Ali Fed je u strahu. Povlačenje iz Mreže za ozelenjavanje financijskog sustava upućuje na to da će njegovo donošenje odluka barem djelomično odražavati politički pritisak, a ne neovisnu analizu temeljenu na podacima. To ne sluti na dobro u sljedeće četiri godine, a i nakon njih.

© Project Syndicate 2025.