Tvrtke, ulagači i vlade koji ozbiljno žele ispuniti obećanja o nultoj neto stopi emisija prije 2050. trebali bi požuriti zaštititi, očuvati i regenerirati prirodne resurse i ekosustav koji podržavaju naš gospodarski rast, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje i klimu.

Ipak, čini se da ima zabrinjavajuće malo inovatora. Što je još gore, brzo nam ponestaje vremena. Znanost jasno pokazuje da, kako bismo izbjegli najkatastrofalnije učinke klimatskih promjena i izgradili otpornost na učinke koji su već neizbježni, moramo zaustaviti gubitak biološke raznolikosti prije 2030.

To znači uspostaviti trajno očuvanje za najmanje 30% kopnenih i morskih područja u roku od osam godina, a zatim ucrtati smjer prema životu u skladu s prirodom do 2050. godine.

Iako se radi o ogromnom izazovu, njegovo ignoriranje nema smisla iz poslovne perspektive. Bijela knjiga Svjetskog gospodarskog foruma procjenjuje da bi politike naklonjene prirodi “mogle generirati oko 10 bilijuna dolara nove godišnje poslovne vrijednosti i otvoriti 395 milijuna radnih mjesta do 2030. godine”.

Između ostalog, takve bi politike koristile tehnologije precizne poljoprivrede za poboljšanje prinosa usjeva, uz istovremenu diversifikaciju prehrane s više voća i povrća i potaknule agrošumarstvo i obnovu tresetišta.

UN-ova analiza
Pristup naklonjen prirodi također može biti isplativiji. Primjerice, u Dasguptinom pregledu (Završno izvješće neovisnog pregleda Ujedinjene Kraljevine o ekonomiji biološke raznolikosti) utvrđeno je da je zelena infrastruktura poput slanih močvara i mangrova 2-5 puta jeftinija od sive infrastrukture kao što su lukobrani.

Ipak, djelovanje privatnog sektora zaostaje, među ostalim u gospodarskim sektorima u kojima je zdravlje lanaca vrijednosti usko povezano sa zdravljem prirode. To je jedno od ključnih nalaza iz analize koju su upravo objavili UN-ovi borci protiv klimatskih promjena na visokoj razini, Global Canopy, Rainforest Alliance i ostali.

Od 148 procijenjenih velikih poduzeća, samo devet – ili 6 % – ostvaruje snažan napredak u zaustavljanju krčenja šuma. Među njima su brazilski proizvođač papira i celuloze Suzano i pet najvećih tvrtki za robu široke potrošnje: Nestlé, PepsiCo, Unilever, Mars i Colgate-Palmolive.

Unilever se, primjerice, zalaže za lanac opskrbe bez krčenja šuma do 2023. godine i stoga se usredotočuje na palmino ulje, papir i karton, čaj, soju i kakao jer oni doprinose više od 65% njegovog utjecaja na kopno.

Tvrtka Nestlé sada je napravila više od 97% svojih primarnih lanaca opskrbe mesom, palminim uljem, celulozom i papirom, sojom i šećerom bez krčenja šuma. A PepsiCo ima za cilj provesti regenerativnu poljoprivredu u ekvivalentu svog poljoprivrednog otiska do 2030. godine i zaustaviti krčenje šuma i gradnju na tresetu.

To su pozitivni koraci, ali oni predstavljaju iznimke, a ne neko novo normalno. Povrh toga, financijski sektor također sporo postaje naklonjen prirodi. Od konferencije COP26 o klimatskim promjenama u Glasgowu prošle godine samo se 35 financijskih poduzeća obvezalo na borbu protiv krčenja šuma uzrokovanog poljoprivrednim proizvodima do 2025.

Sada postoji nada da će se više poduzeća pridružiti obvezi rješavanja problema krčenja šuma do konferencije COP27 u studenom ove godine. Pod okriljem Financijskog saveza Glasgowa za nultu neto stopu, 500 financijskih tvrtki (s imovinom vrijednom 135 bilijuna dolara) obvezalo se prepoloviti emisije svojih portfelja do 2030. i dosegnuti nultu neto stopu do 2050. A sada je Savez izdao nove smjernice nulte neto stope  https://assets.bbhub.io/company/sites/63/2022/06/GFANZ_Recommendations-and-Guidance-on-Net-zero-Transition-Plans-for-the-Financial-Sector_June2022.pdf koje uključuju preporučene politike za rješavanje problema krčenja šuma.

Priroda funkcionira kao neka vrsta globalnog kapitala, a njena zaštita bi trebala teći bez razmišljanja za tvrtke, investitore i vlade. Svjetski ekonomski forum otkriva da “44 bilijuna dolara proizvodnje ekonomske vrijednosti – više od polovice ukupnog svjetskog BDP-a – umjereno ili uvelike ovisi o prirodi i njenim uslugama”.

No, taj duboki izvor vrijednosti sve je ugroženiji, što pokazuje trenutna prehrambena kriza, koja je potaknuta ne samo ratom u Ukrajini, već i katastrofama povezanim s klimom poput suše i ekstremnog toplinskog vala u Indiji, rojeva skakavaca u Istočnoj Africi i poplava u Kini.

Tvrtke imaju alat
Tvrtke sve više imaju alate za početak rješavanja takvih problema. Nedavno je inicijativa Znanstveno utemeljeni ciljevi objavila metodologiju za rješavanje pitanja emisija povezanih s hranom, zemljištem i poljoprivredom.

Platforma Capital for Climatea, Nature-Based Solutions Investment, pomaže financijerima u prepoznavanju mogućnosti ulaganja u prirodu s konkurentnim povratima. A koalicija Business for Nature istražuje dodatne poteze koje privatni sektor može povući.

Vlade su također poduzele korake u pravom smjeru. Na konferenciji COP26 zemlje na koje otpada više od 90 % svjetskih šuma podržale su izjavu čelnika i čelnica o zaustavljanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030.

I desetak zemalja obećalo je osigurati 12 milijardi dolara javnih financija za šume do 2025. godine i učiniti više kako bi iskoristile privatne financije za istu svrhu. Sada mogu početi ispunjavati te obveze uoči konferencije COP27 u Sharm El-Sheikhu donošenjem potrebnih politika, uspostavom pravih poticaja i ispunjavanjem svojih financijskih obećanja.

U međuvremenu, kampanje Utrka za nulu i Utrka za otpornost koje podupire UN nastavit će paralelno raditi, pomažući poduzećima, ulagačima, gradovima i regijama da očuvanje prirode stave u središte svog rada na dekarbonizaciji i izgradnji otpornosti.

Pet snažnih korporativnih izvođača na krčenju šuma nalaze se u Utrci za nulu, a nedavno ojačani kriteriji kampanje pritisnut će druge članove da učine više kako bi održivo iskoristili biološku raznolikost i uskladili svoje aktivnosti i financiranje s razvojem otpornim na klimatske promjene.

Svijet prati jesu li najnovija obećanja o djelovanju na području klimatskih promjena robusna i vjerodostojna. Ulaganjem u prirodu sada, vlade i tvrtke mogu pokazati da nude više od riječi.

* Koautor članka je Mahmoud Mohieldin, egipatski borac za zaštitu klime na visokoj razini za COP27 u Sharm el-Sheikhu.

© Project Syndicate 2022.