U javnost je nedavno došla vijest kako je Hrvatska narodna banka u prosincu nabavila nešto manje od dvije tone zlata za potrebe međunarodnih deviznih rezervi.

Ova kupnja zlata predstavlja prvu značajnu nabavku zlata hrvatske središnje banke od osamostaljenja države te ujedno i kraj dugog perioda u kojemu je upravo Hrvatska narodna banka bila jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez grama zlata u vlastitim rezervama.

Podsjetimo, Hrvatska narodna banka početkom 2000-ih prodala je sve zlato po cijeni koja je oko 400 posto niža nego sadašnja tržišna cijena.

U ovom konkretnom slučaju, radi se o ispunjenju zahtjeva Europske središnje banke koja od Hrvatske narodne banke i svih ostalih središnjih banaka u eurosustavu traži da 15 posto uplaćenih deviznih rezervi bude u obliku zlata.

Kako bi taj zahtjev bio ispunjen prije uvođenja eura u Hrvatsku, Hrvatska narodna banka nabavila je traženu količinu zlata u prosincu prošle godine.

Potražnja probija rekorde
Iako je ova kupnja Hrvatske narodne banke zapravo uvjetovana zahtjevima Europske središnje banke, to nije slučaj s ostalim svjetskim središnjim bankama koje su u 2022. godini značajno povećale potražnju za žutim plemenitim metalom.

Podaci Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council), vodećeg autoriteta na tržištu plemenitih metala, pokazuju kako središnje banke gomilaju zlato brzinom neviđenom još od 1967. godine. Središnje banke tako su u 2022. godini ukupno povećale svoju zlatnu imovinu za 1136 tona, što je povećanje veće za čak 152 posto od onog u 2021. godini.

Prema navedenim podacima, najveći kupci zlata u 2022. godini bile su središnje banke Turske, Kine, Egipta, Katara, Iraka, Uzbekistana, Indije te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

SAFU

Ne traže se samo stručnjaci: Evo što danas čini razliku u uspješnoj organizaciji

Zelena revolucija

Pametno rješenje za zdraviju prehranu – znate li što je?

Ovi podaci ukazuju na novi trend povećane kupnje zlata od strane azijskih i bliskoistočnih zemalja koje tako žele stabilizirati vlastite valute i gospodarstva. Iako među najvećim kupcima prošle godine nije bilo zapadnih središnjih banaka, na njih i dalje otpada više od polovice svog zlata u središnjim bankama.

Zašto središnje banke nabavljaju zlato?

Dva su glavna razloga zbog kojih središnje banke ubrzanim tempom kupuju zlato u zadnje vrijeme, navodi WGC. Prvi je razlog geopolitička nesigurnost koja je prošle godine izazvala poremećaje na brojnim tržištima pa tako i na tržištu zlata kojem je cijena uslijed ruske invazije na Ukrajinu značajno narasla.

Geopolitička nesigurnost, pogotovo kad se radi o najjačim svjetskim državama, direktno narušava stabilnost valuta, zbog čega potražnja za zlatom koje djeluje kao stabilizator raste. Drugi je razlog visoka inflacija koja već duže vrijeme pogađa veliki dio svijeta, uključujući razvijena gospodarstva poput Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.

Osim što pogađa građane kroz rast cijena svakodnevnih proizvoda i usluga, visoka inflacija šteti i središnjim bankama, budući da smanjuje vrijednost papirnatih valuta te narušava povjerenje u njih. Zlato i ovdje djeluje kao stabilizator valuta i graditelj povjerenja javnosti i financijske industrije u stabilnost određene valute.

Neoporezivo, likvidno…
Iako zlatni standard kao okosnica monetarnog sustava ne postoji već više od 50 godina, novi trendovi pokazuju kako zlato i dalje nastavlja igrati bitnu ulogu kod stabiliziranja valuta te pružanja sigurnosti u nesigurnim vremenima. Činjenica da središnje banke u ovim vremenima nabavljaju zlatne poluge pojačanim tempom ukazuje na to da u zlato vjeruju i utjecajni ekonomski stručnjaci koji kroje monetarnu politiku razvijenih zemalja.

Osim središnjih banaka, posljednje godine pokazuju veliki porast potražnje za investicijskim zlatom u obliku zlatnih poluga i zlatnika od strane šire javnosti.

Investicijsko zlato u fizičkom obliku namijenjeno je za dugoročnu isplativu štednju otpornu na inflaciju, a budući da se svijet nalazi u periodu visoke inflacije i gospodarske neizvjesnosti, rastući broj štediša okreće se od štednje u novcu i alternativu, između ostalog, pronalazi u zlatu.

Zlatne poluge i zlatnici sve su popularniji oblik štednje u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Samo prošle godine, Hrvati su kupili zlata u vrijednosti oko 2 milijarde kuna, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Činjenica da je zlato neoporezivo, likvidno i u prošlosti je nosilo visok prinos, dodatan je poticaj štedišama koji ne žele gledati kako im novac u banci propada.

Razlozi zbog kojih središnje banke poput Hrvatske narodne banke kupuju zlato praktički su isti kao razlozi zbog kojih zlato kupuju pojedinci – zlato predstavlja zaštitu od inflacije i svih negativnih ekonomskih pojava, a izgledno je kako će tu ulogu nastaviti ispunjavati i u budućnosti, u što vjeruju i središnje banke.