Novi trendovi pokazuju kako zlato i dalje nastavlja igrati bitnu ulogu kod stabiliziranja valuta te pružanja sigurnosti u nesigurnim vremenima. U to vjeruju i utjecajni ‘krojači’ monetarnih politika.

Unatoč svemu, Hrvati i dalje imaju povjerenje u euro i njegovu opstojnost. To potvrđuje činjenica dana bankovnim računima ukupno drže oko 30 milijardi eura.

Cijena zlata u eurima tako je u prvih šest mjeseci 2022. godine narasla za 8,7%. Cijena zlata pritom je zabilježila snažan rast i u drugim važnim svjetskim valutama.

Ulaganje u dionice u SAD-u ove se godine nije pokazalo isplativim za sve koji zaštitu od inflacije pokušavaju pronaći u vlasničkim vrijednosnim papirima, a ništa bolje nije niti u Europi.

Štediše sve više odbacuju fiat valute kao oblik štednje te se okreću realnoj imovini koja ne gubi vrijednost zbog inflacije, a to su investicijsko zlato i nekretnine.

U SAD-u rast kamatnih stopa utječe na povećanje prinosa na državne obveznice i jačanje snage američkog dolara, što posljedično djeluje na smanjenje potražnje za ulaganjem u zlato.

Upravo svjedočimo velikom porastu potražnje za investicijskim zlatom u fizičkom obliku, a to upućuje na činjenicu da tržište očekuje porast cijene tog plemenitog metala u sljedećem razdoblju.

Investicijsko zlato prikladnije je za štednju od nekretnina jer je dostupno svima bez obzira na platežnu moć, ne nosi troškove održavanja i oslobođeno je svih poreza, a cijena mu stalno raste.

Potrebno je držati novac na računu i toga je svatko svjestan te je neodgovorno tvrditi da ljudi uopće ne bi trebali štedjeti u novcu zbog negativnog učinka inflacije. Međutim, ne postoji opravdan razlog za držanje cijele ušteđevine…

U razvijenijim zemljama fondovi nisu toliko ograničeni, zbog čega se mogu bolje prilagođavati prilikama na tržištu te prilagoditi portfelj novonastalim situacijama.