Pandemija koronavirusa ostavila je traga na gotovo svim tržištima, a iznimka nije niti tržište zlata, plemenitog metala poznatog kao zaštita imovine u nesigurnim vremenima. Od početka pandemije do danas cijena zlata porasla je za gotovo 20%, što je investitorima u žuti plemeniti metal donijelo značajan prinos u kratkom razdoblju.

No većina tog rasta cijene odvijala se u 2020. godini, dok je 2021. bila nešto slabija, ali i dalje isplativa za ulagače u zlato kojem je cijena u toj godini, izražena u eurima, porasla za 3%.

Cijena zlata tako je nastavila dugotrajni rastući trend, što potvrđuje činjenica da je u posljednjih 15 godina zlato godinu završilo u minusu samo tri puta. U tom je razdoblju cijena zlata u eurima kumulativno porasla za više od 430%.

Utjecaj kamatnih stopa u SAD-u
Jedno od najčešćih pitanja koje stručnjaci za investicijsko zlato dobivaju jest kako će se kretati cijena žutog metala u sljedećem razdoblju od godinu dana.

Na to je pitanje nemoguće točno odgovoriti sa stopostotnom sigurnošću, a pitanje samo po sebi nije niti pretjerano relevantno, budući da je zlato primarno dugoročna investicija namijenjena sigurnoj štednji otpornoj na inflaciju, a ne kratkoročna špekulacija namijenjena brzoj zaradi.

Povijest je pokazala da je kroz dugi rok zlato izrazito isplativo jer je u proteklih 20 godina nosilo prosječni godišnji prinos veći od 8%, a to je jedino bitno za veliku većinu ulagača u zlatne poluge i zlatnike.

Unatoč tomu, moguće je analizirati čimbenike koji bi trebali utjecati na cijenu zlata i u kratkom roku te na temelju njih pokušati predvidjeti smjer kretanja cijene. Iako je ulaganje u zlato u dugom roku isplativo bilo kada, postoje razdoblja kada je više isplativo nego inače, a to su u pravilu razdoblja kriza, inflacije i ekonomske nestabilnosti.

Činjenica je da se u jednom takvom razdoblju trenutačno nalazimo i zato je važno razumjeti kako bi čimbenici poput izrazito visoke inflacije, nastavka pandemije te poremećaja u opskrbnim lancima mogli utjecati na kretanje cijene zlata.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Razvijena zapadna gospodarstva trenutačno bilježe povijesno visoke razine stope inflacije koje povećavaju životne troškove građanima te smanjuju njihove realne plaće.

Osim toga, inflacija “jede” vrijednost ušteđenog novca na bankovnim računima koji iz dana u dan vrijedi sve manje. Iako kretanje cijene zlata trenutačno nije u izraženoj korelaciji s kretanjem stope inflacije, njegova se cijena u srednjem i dugom roku uvijek uskladi s inflacijom.

Upravo zato trenutačno svjedočimo velikom porastu potražnje za investicijskim zlatom u fizičkom obliku, a to upućuje na činjenicu da tržište očekuje porast cijene zlata u sljedećem razdoblju.

Osim inflacije, na rast cijene zlata pozitivno bi mogao utjecati i nastavak pandemije te kriza opskrbnih lanaca koja još uvijek traje.

Ovi čimbenici značajno povećavaju neizvjesnost u globalnom gospodarstvu, a ekonomska neizvjesnost u pravilu dovodi do rasta cijene zlata koje ima reputaciju sigurnog utočišta za kapital investitora i štediša u nesigurnim vremenima.

No postoji i jedan čimbenik koji bi mogao u kratkom roku sputati rast cijene zlata, a riječ je o rastu kamatnih stopa u SAD-u, što se očekuje kasnije ove godine. Kako bi pokušali barem malo smiriti podivljalu inflaciju, američki Sustav federalnih rezervi podignut će kamatne stope, što bi u teoriji trebalo učiniti američke državne obveznice primamljivima investitorima.

Budući da se obveznice također smatraju sigurnim ulaganjem one su svojevrstan konkurent zlatu na financijskim tržištima pa rast potražnje za njima može značiti pad potražnje za zlatom, i posljedično pad cijene zlata.

No vrlo je vjerojatno da, ako do takvog pada cijene zlata uopće i dođe, on bi trebao biti kratkotrajan, budući da središnji bankari ne mogu priuštiti preveliko povećanje kamatnih stopa jer bi to značilo skuplje otplaćivanje državnog duga SAD-a. Utjecaj ovog čimbenika na cijenu zlata stoga ne bi trebao biti velik.

Zbog svega navedenog izgledno je očekivati daljnji rast cijene zlata i u 2022. godini. Tome dodatno ide u prilog činjenica da je cijena zlata još uvijek za oko 200 dolara po unci niža od njenog apsolutnog povijesnog vrhunca koji se dostignut u kolovozu 2020. godine.

Od tada do danas u globalno je gospodarstvo ubrizgana ogromna količina novostvorenog novca, inflacija je postala glavna tema ekonomskih stručnjaka u većini razvijenih zemalja, a lanci opskrbe počeli su pucati po šavovima u brojnim važnim industrijama.

Dobra godina za ulagače
Cijena zlata gotovo uvijek reagira na situaciju na tržištu s određenom vremenskom odgodom. Nema razloga da se to ne dogodi i u ovoj godini pa se tako sav rast cijene kojeg su mnogi očekivali prošle godine zapravo prenosi u 2022. godinu koja bi trebala biti vrlo isplativa za ulagače u zlato.

No ono još bitnije od toga hoće li ova godina biti isplativa za njih jeste hoće li ovo desetljeće biti isplativo, a odgovor na to pitanje je sigurno – da.