Odbor Međunarodnog monetarnog fonda nedavno je imenovao sadašnju izvršnu direktoricu Kristalinu Georgievu za još jedan petogodišnji mandat. To je povoljan razvoj događaja koji dolazi u ključnom trenutku. Njezin drugi mandat završit će neposredno prije kraja ovog presudnog desetljeća za obuzdavanje klimatskih promjena i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Georgieva je ostvarila značajan napredak u usklađivanju MMF-a s tim ciljevima. Igrala je važnu ulogu u odluci MMF-a da prizna klimatske promjene kao ključno pitanje od globalne važnosti u okviru svojeg institucionalnog mandata.

Pod njezinim vodstvom, MMF je pokrenuo svoju prvu strategiju za klimatske promjene; osnovao Zakladu za otpornost i održivost (RST), svoj primarni instrument za financiranje borbe protiv klimatskih promjena te potaknuo globalni dijalog o tom pitanju putem svojih vodećih publikacija i istraživanja.

Ali sada je potrebno još hrabrije vodstvo. Kao jedina multilateralna institucija zadužena za održavanje globalne financijske i fiskalne stabilnosti, uloga MMF-a ključna je za rješavanje problema klimatskih promjena.

Georgieva se može nadovezati na napredak postignut u prvom mandatu čineći četiri stvari: obvezujući MMF na usklađivanje s Pariškim sporazumom; pobrinuvši se da ima dovoljno financijskih resursa; davanjem većih prava glasa gospodarstvima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju ugroženima klimatskim promjenama; i mobiliziranjem međunarodne potpore naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

Uključiv rast i razvoj
Prvi zadatak je najvažniji. Svi programi MMF-a, ne samo oni koji su izričito usmjereni na klimu, poput Zaklade za otpornost i održivost, trebaju početi promicati niskougljični razvoj. Prije svega, to znači izbjegavanje scenarija koji uključuju puteve rasta s fosilnim gorivima, a koji će zemlje ostaviti na cjedilu u budućnosti s nultom neto stopom emisija.

Sav rad MMF-a mora biti u skladu s modelima uključivog rasta i razvoja, uključujući one u kojima se vrijednost stvara iz prirodnog kapitala i biološke raznolikosti. Jednako tako, napori MMF-a u nadzoru (koji uključuju sve zemlje, a ne samo zajmoprimce) trebali bi pomoći državama da utvrde kako najbolje postići svoje razvojne i klimatske ciljeve.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, usklađivanje financiranja i rada MMF-a s pariškim ciljevima neće biti dovoljno. Budući da države ove godine pregovaraju o novom cilju financiranja borbe protiv klimatskih promjena, MMF bi trebao pomoći tvorcima politika u prepoznavanju potencijalnih izvora financiranja i boljem razumijevanju makroekonomskih dimenzija tog pitanja.

To će iziskivati novi način razmišljanja jer dokazi pokazuju da određivanje cijena ugljika neće biti dovoljno za stvaranje resursa potrebnih za potporu tranziciji na nultu neto stopu. Snažna analitika MMF-a može pomoći u poticanju globalnog konsenzusa o tome kako najbolje generirati međunarodne i domaće javne financije, bilo oporezivanjem, prihodima od mehanizama za graničnu prilagodbu emisija ugljika ili drugim kanalima.

Drugo, Georgieva se mora pobrinuti da sam MMF ima dovoljno financijskih resursa. Kao što je ranije upozorila, svijet je sve skloniji širokom rasponu šokova, od kojih će mnogi imati duboke makroekonomske posljedice.

U tom bremenitom novom okruženju, poslovanje i bilanca MMF-a moraju se kalibrirati u odnosu na ono što je državama članicama potrebno da ostanu otporne. Iako je Odbor MMF-a u prosincu prošle godine odobrio povećanje kvota (doprinosa) zemalja članica za 50 posto, to je daleko ispod povećanja od 267 posto potrebnog za zadovoljavanje bruto potreba za vanjskim financiranjem najugroženijih članica.

Slično tome, prijelaz na nultu neto stopu radikalno će promijeniti gospodarski teren za mnoge zemlje, posebno one koje su se dugo oslanjale na izvoz ili oporezivanje fosilnih goriva. MMF bi trebao pratiti te trendove i pripremiti se za potporu zemljama kojima je potrebna pomoć u provedbi uredne tranzicije na niske emisije ugljika.

Treće, Georgieva ima posebnu odgovornost da se pobrine da gospodarstva ugrožena klimatskim promjenama budu uključena u donošenje odluka MMF-a. Vjerojatnije je da će ta gospodarstva potražiti pomoć MMF-a, pa je tim važnije da imaju pravo glasa o tome kako MMF funkcionira. Ipak, od listopada 2022. zemlje ugrožene klimatskim promjenama okupljene u skupinu Ugroženih 20 (V20) imaju samo oko 5 posto glasačke moći u MMF-u, unatoč tome što ondje živi 17 posto svjetskog stanovništva.

Jedan od glavnih zahtjeva skupine V20 jest “zamjena duga za ulaganja u klimu”. To podrazumijeva reviziju MMF-ovog modela održivosti duga kako bi se uključile hitne potrebe za ulaganjima i potrošnjom, te utvrdilo što će biti potrebno da ih svaka zemlja ispuni. U ovom pristupu podrazumijeva se odmak od konvencionalnih mjera štednje i prema strategijama usmjerenim više na mobilizaciju resursa.

Rebalans glasačke moći
Nedavno dodavanje trećeg afričkog predsjednika u Izvršni odbor MMF-a bio je povoljan razvoj događaja. Međutim, naposljetku, prošlogodišnja 16. opća revizija kvota bila je propuštena prilika za rebalans glasačke moći.

S obzirom na to da MMF nikada nije imao neeuropskog generalnog direktora, bit će potrebne temeljite reforme upravljanja kako bi uvjerio gospodarstva ugrožena klimatskim promjenama da doista zastupa njihove interese. U tu svrhu, Georgieva bi trebala pružiti svoju potporu tekućim naporima na priznavanju skupine V20 kao službene međuvladine organizacije u MMF-u.

Naposljetku, budući da Georgieva ne može sama poduzeti te napore, Odbor MMF-a mora joj pružiti potporu u zapošljavanju i financiranju dodatnog osoblja iz različitih disciplina i sredina. Dodatna sredstva omogućila bi MMF-u da poveća izravan angažman zemalja i pobrine se da nacionalne politike budu prilagođene lokalnom kontekstu.

Koordinacija s drugim međunarodnim institucijama također je ključna. Primjerice, Svjetska banka može pomoći u iskorištavanju ograničenih resursa Zaklade za otpornost i održivost za mobilizaciju većih iznosa sredstava, posebno prema programima otpornosti kao što su planovi za prosperitet smanjenjem utjecaja čovjeka na okoliš.

U svom prvom mandatu Georgieva je pobijedila tvrdeći kako su klimatske promjene ključne za mandat MMF-a. Sada će morati pokazati da se ta institucija može suočiti s izazovom koji predstavlja klimatska kriza u ovom trenutku “sad ili nikad”.

* Koautor članka je Rakesh Mohan, bivši zamjenik guvernera Središnje banke Indije, član je Gospodarskog savjetodavnog odbora predsjednika Svjetske banke Ajaya Bange, počasni predsjednik Centra za socijalni i gospodarski napredak i član Radne skupine za klimu, razvoj i MMF

© Project Syndicate 2024.