Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače bila je početak trećeg svjetskog rata koji ima potencijal uništiti našu civilizaciju. Invaziji je prethodio dugi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga 4. veljače – početak proslave kineske lunarne nove godine i Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.

Na koncu tog sastanka, dvojica muškaraca objavili su pažljivo sastavljeni dokument od 5000 riječi kojim se najavljuje blisko partnerstvo između dviju zemalja. Dokument je jači od bilo kojeg sporazuma i sigurno je iziskivao detaljne pregovore prije sastavljanja.

Bio sam iznenađen što se činilo da je Xi dao Putinu odriješene ruke da napadne i vodi rat protiv Ukrajine. Sigurno je bio vrlo uvjeren da će njegova potvrda kao doživotnog vladara Kine kasnije ove godine biti puka formalnost. Koncentrirajući svu moć u svoje ruke, Xi je pažljivo napisao scenarij po kojem će biti uzdignut na razinu Mao Zedonga i Denga Xiaopinga.

Dobivši Xijevu potporu, Putin je nevjerojatnom brutalnošću odlučio ostvariti svoj životni san. Približavajući se dobi od 70 godina Putin smatra da ako misli ostaviti trag u ruskoj povijesti, to je sada ili nikad. Ali njegov koncept uloge Rusije u svijetu izvitoperen je.

Čini se da vjeruje kako ruski narod treba cara kojeg može slijepo slijediti. To je izravna suprotnost demokratskom društvu i vizija koja iskrivljuje rusku “dušu” koja je emocionalna do sentimentalnosti.

Kao dijete, često sam se susretao s ruskim vojnicima kada su okupirali Mađarsku 1945. godine. Naučio sam da će s vama podijeliti svoj posljednji komad kruha ako im se obratite. Kasnije, početkom 1980-ih, upustio sam u ono što nazivam svojom političkom filantropijom.

Izgubio dodir sa stvarnošću
Prvo sam osnovao zakladu u svojoj rodnoj Mađarskoj, a zatim sam aktivno sudjelovao u raspadu sovjetskog carstva. Kada je Mihail Gorbačov došao na vlast 1985. godine, raspad je već počeo. Osnovao sam zakladu u Rusiji, a zatim učinio isto u svakoj od država koje su iz njega proizašle.

U Ukrajini sam osnovao zakladu i prije nego što je postala neovisna zemlja. Također sam posjetio Kinu 1984. godine, gdje sam bio prvi stranac kojem je dopušteno osnovati zakladu (koju sam zatvorio 1989., neposredno prije masakra na Trgu Tiananmen).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ne poznajem Putina osobno, ali pozorno sam pratio njegov uspon, svjestan njegove nemilosrdnosti. Glavni grad Čečenije, Grozni, sveo je na ruševine, baš kao što trenutačno prijeti da će to učiniti glavnom gradu Ukrajine, Kijevu.

Putin je nekad bio lukavi KGB-ov operativac, ali čini se da se nedavno promijenio. Nakon što je razvio fiksnu ideju, čini se da je izgubio dodir sa stvarnošću. Svakako je pogrešno procijenio situaciju u Ukrajini.

Očekivao je da će Ukrajinci koji govore ruski dočekati ruske vojnike raširenih ruku, ali se ispostavilo da se oni ne razlikuju od stanovništva koje govori ukrajinski jezik. Ukrajinci su pružili nevjerojatno hrabar otpor unatoč naizgled bezizlaznoj situaciji.

U srpnju 2021. godine Putin je objavio dugi esej u kojem tvrdi da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod, te da su Ukrajince doveli u zabludu neonacistički huškači. Prvi dio njegova argumenta nije bez nekog povijesnog opravdanja, s obzirom na to da je Kijev bio izvorno sjedište Ruske pravoslavne crkve.

Ali u drugom dijelu, Putin je bio taj koji je bio doveden u zabludu. Trebao je biti upućeniji. Mnogi Ukrajinci hrabro su se borili tijekom prosvjeda na Euromajdanu 2014.

Događaji iz 2014. godine jako su ga razljutili. Ali ruska vojska postigla je loše rezultate kada joj je naređeno da napadne svoju ukrajinsku braću. Ukorijenjena korupcija u dodjeli ugovora o obrani također je odigrala važnu ulogu u njezinom podbačaju.

Ipak, umjesto da okrivi sebe, čini se da je Putin doslovno izgubio razum. Odlučio je kazniti Ukrajinu jer mu se suprotstavila, a čini se da djeluje bez ikakvih inhibicija. On baca cijelu rusku vojsku u bitku i ignorira sva pravila ratovanja, ne samo neselektivnim bombardiranjem civilnog stanovništva.

Pogođene su mnoge bolnice, a oštećena je i električna mreža koja opskrbljuje nuklearnu elektranu Černobil (koju su trenutačno zauzele ruske postrojbe). U opkoljenom Mariupolju 400.000 ljudi ostalo je bez vode i hrane gotovo tjedan dana.

Šalju obrambeno oružje
Rusija bi mogla izgubiti rat. Sjedinjene Američke Države i Europska unija šalju obrambeno oružje Ukrajini, a u tijeku su i napori za kupnju ruskih borbenih zrakoplova, MIG-ova kojima ukrajinski piloti znaju upravljati. To bi moglo sve promijeniti. Bez obzira na ishod, Putin je već učinio čuda kada je riječ o jačanju odlučnosti i jedinstva EU.

U međuvremenu, čini se da je Xi shvatio da se Putin oteo kontroli. Dana 8. ožujka, dan nakon što je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi inzistirao na tome da prijateljstvo između Kine i Rusije ostane “čvrsto poput stijene”, Xi je nazvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da kaže kako podržava njihove mirovne napore. Želio je maksimalnu suzdržanost u ratu kako bi izbjegao humanitarnu krizu.

Sasvim je neizvjesno hoće li Putin udovoljiti Xijevim željama. Možemo se samo nadati da će Putin i Xi biti svrgnuti s vlasti prije nego što unište našu civilizaciju.

© Project Syndicate, 2022.