Povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću popraćen je dramatičnim promjenama u ekonomskoj politici, što je razdražilo zemlje diljem svijeta. Nova administracija uvela je sveobuhvatne carine na kineski, meksički i kanadski uvoz – pauzirajući, ponovno uspostavljajući i kasnije odobravajući privremena izuzeća za robu koja je u skladu sa sporazumom SAD-Meksiko-Kanada (USMCA). Kao odgovor na to, i Kanada i Meksiko najavili su odmazdu na ključne američke industrije, dok je Trump obećao da će uvesti “recipročne carine svima”.

Budući da nijedna druga zemlja nema toliki utjecaj na svjetsko gospodarstvo kao SAD, ove nagle i nepredvidljive promjene politike potaknule su strah od usporavanja globalnog gospodarstva, što je izazvalo rasprodaju na burzama, počevši od samog SAD-a. Zapravo, Trumpova trgovinska politika mogla bi nanijeti još veću štetu u vlastitoj zemlji nego u inozemstvu. Iako bi se neki od njegovih poteza, posebno napori njegove administracije da potakne domaću proizvodnju poluvodiča, mogli pokazati korisnima, njegove nestalne promjene u politici ugrožavaju američku ekonomsku stabilnost, potkopavajući njezinu konkurentnost i dugoročni rast.

Nema savršene ravnoteže

Trump je dugo bio frustriran činjenicom da SAD ima trgovinski deficit s mnogim zemljama. Tijekom nedavnog sastanka s indijskim premijerom Narendrom Modijem, izrazio je posebnu zabrinutost zbog američkog trgovinskog deficita s Indijom od 45,6 milijardi dolara. Kao odgovor, Modi je obećao povećati uvoz energije iz SAD-a.

Ali ne mora svaki trgovinski odnos biti savršeno uravnotežen. Trgovinske neravnoteže prirodan su dio globalnog trgovanja, omogućujući ekonomiju razmjera koja u konačnici koristi svim zemljama. Razmislite o svakodnevnim transakcijama između pojedinaca. Adam kupuje namirnice u susjednoj trgovini u vlasništvu Eve, koja taj novac troši u raznim drugim trgovinama i internetskim platformama. Sada zamislite da jednog dana bijesni Adam upadne u Evinu trgovinu i izjavi: “Ja stalno kupujem od tebe, a ti ništa ne kupuješ od mene!” Zatim zahtijeva da “uravnoteže” njihov poslovni odnos. Kad bi svi inzistirali na takvim uvjetima, trgovanje bi se zaustavilo, snažno povlačeći društvo natrag u sustav razmjene. Iako je težnja za uravnoteženim trgovanjem sa svakom zemljom nepotrebna, ukupni američki trgovinski deficit izaziva legitimnu zabrinutost. Početkom ove godine deficit je dosegao najvišu razinu svih vremena od 131,4 milijarde dolara. To znači da druge zemlje prodaju robu u SAD i zadržavaju dio zarađenih dolara, planirajući ih koristiti za buduće kupnje.

Ali važno je prepoznati da je to cijena koju plaćate kad imate valutu kojoj svijet vjeruje i o kojoj ovisi. Nitko ne bi dobrovoljno prodavao robu Sjevernoj Koreji i gomilao sjevernokorejski won za buduću upotrebu. Američki dolar, pak, služi kao globalna rezervna valuta upravo zbog povjerenja koju svijet ima u njegovu stabilnost. Trumpove carine sada prijete potkopavanjem globalne uloge dolara.

Ukazujući na visoke carine koje neke zemlje uvode na američku robu, Trump je u više navrata zaprijetio da će uzvratiti “recipročnim carinama”, odnosno usklađivanjem carina tih zemalja proizvod po proizvod. Iako se takav pristup može svidjeti njemu i sudionicima skupova u kampanji, njegova je učinkovitost upitna. Trgovanje je, naposljetku, u osnovi potaknuto komparativnom prednošću, što znači da se roba koju zemlja izvozi jednom trgovinskom partneru obično razlikuje od one koju uvozi od tog partnera. Primjerice, jedna zemlja može izvoziti lijekove, a uvoziti zrakoplove. Stoga bi usklađivanje uvoznih carina druge zemlje na određenu robu bilo uzaludno, pogotovo ako SAD ne uvozi tu robu u značajnim količinama.

Učiniti velikima – druge

Ali ostavimo po strani ove nijanse. Već znamo što će se dogoditi ako SAD primijeni ovu politiku “prema svima”, kao što Trump predlaže. Kanada i Meksiko povećat će carine na američku robu, što će dovesti SAD do odmazde, stvarajući začarani krug.

Ova se dinamika već odvija između SAD-a i Kanade. U veljači je Trump najavio carine od 25 posto na kanadski čelik i aluminij. Kao odgovor, Ontario je uveo porez od 25 posto na izvoz električne energije u SAD, što je potaknulo Trumpa da proglasi izvanredno stanje i udvostruči svoje carine na čelik i aluminij na 50 posto. U roku od nekoliko sati, premijer Ontarija Doug Ford obustavio je dodatnu naknadu nakon što je SAD ukinuo povećanje carina i pristao na pregovore.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Isti ciklus odmazde vjerojatno će se odvijati s Europskom unijom, Kinom, Brazilom i mnogim drugim trgovinskim partnerima. Kao posljedica toga, SAD, koji se uvelike oslanja na uvoz, naći će se iza carinskog zida – strategije koju su nekoć favorizirale mnoge zemlje u razvoju, često s katastrofalnim posljedicama. Trumpov carinski zid povećat će domaću inflaciju i povećati troškove proizvodnje u SAD-u, čime će američka roba biti manje konkurentna, što će omogućiti Europi i Kini da prestignu SAD na ključnim tržištima.

Naime, Trumpove carine već su potaknule intenzivne rasprave među drugim zemljama o jačanju gospodarske suradnje. Primjerice, Indija i EU blizu su finalizacije novog trgovinskog sporazuma. Također se govori o produbljivanju poslovanja i trgovanja između Meksika, Kanade i Kine. Kratkoročno, Trumpova će trgovinska politika nesumnjivo uzrokovati ekonomske poteškoće diljem svijeta. Ali dugoročno gledano, najveća šteta mogla bi biti nanesena samom SAD-u. Ironično, u pokušajima promicanja vlastite MAGA agende, Trump bi mogao na kraju potaknuti globalni pomak koji će druge zemlje ponovno učiniti velikima.