Ajay Banga, novoimenovani predsjednik Svjetske banke, preuzima kormilo u ključnom trenutku. Razorni učinci pandemije bolesti COVID-19 otežali su napredak u zemljama u razvoju i gurnuli 124 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo.

A ruska invazija na Ukrajinu, koja je pogoršala inflaciju i američko-kineske napetosti, upućuje da će izazvati još veću volatilnost. Slijedom toga, Banka predviđa da se gospodarska aktivnost u gospodarstvima s tržištima u nastajanju neće vratiti na razine zabilježene prije pandemije do 2024.

Informirano preuzimanje rizika
Zemlje s niskim i srednjim dohotkom trebaju Svjetsku banku da predvodi globalne napore za smanjenje ekstremnog siromaštva i poboljšanje životnog standarda. Pomažući im u smanjenju tereta duga i borbi protiv klimatskih promjena, Banka bi također mogla pomoći u poboljšanju kvalitete zraka i vode, povećanju pristupa čistoj energiji i jačanju njihove sigurnosti opskrbe hranom.

Velike su sumnje da je Banka sposobna uhvati se u koštac s teškoćama zemalja u razvoju. Banga je rekao da Svjetska banka treba “novu knjigu strategija” za interakciju sa svijetom u razvoju. Iako je to točno, svaka ažurirana strategija mora priznati temeljnu istinu: malo je vjerojatno da će Banka imati dovoljno kapitala za financiranje ulaganja potrebnih za rješavanje značajnih izazova s kojima se suočavaju siromašne zemlje. S obzirom na to, mora mobilizirati svoje znanje i veze, kao i svoj kapital, kako bi potaknula ulaganja kojima se potiču rast i zapošljavanje, a istodobno olakšava zelena tranzicija.

To znači etablirati se kao odabrani partner. Suradnjom s donositeljima politika u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, drugim multilateralnim razvojnim bankama i privatnim sektorom, Svjetska banka mogla bi potaknuti ono što je Banga nazvao “informirano preuzimanje rizika”.

Ovaj bi pristup omogućio Banci korištenje svoje ograničene bilance kako bi potaknula privatne, javne, bilateralne i multilateralne zajmodavce da povećaju svoja godišnja ulaganja u održivi razvoj od “milijarde do bilijuna” dolara. Ali prije svega, Banga mora voditi instituciju prema potpunoj transparentnosti.

Poticanje transparentnosti započinje priznavanjem očitog. Dužničku krizu koja trenutačno zahvaća gospodarstva u nastajanju pogoršala je pandemija, ali te su zemlje bile na pogibeljnom putu i davno prije. Današnji problem duga posljedica je toga što zajmoprimci i zajmodavci, uključujući i samu Banku, provode projekte s niskim prinosima koji nisu mogli pokriti njihove troškove.

Partneri su već poduzeli prvi korak prema učinkovitijoj Svjetskoj banci na summitu za novi globalni financijski pakt u Parizu. Budući da otprilike 1,2 milijarde ljudi u siromašnim zemljama nema pristup električnoj energiji i još milijarde njih žive više od milje dalje od ceste za sva godišnja doba, ulaganja u infrastrukturu mogla bi potaknuti održiv rast, pomoći u smanjenju duga i ublažiti učinke klimatskih promjena.

S obzirom na to da se očekuje da će dvije milijarde ljudi iz gospodarstava u nastajanju i gospodarstava u razvoju migrirati iz ruralnih u urbane regije do 2030., ključno je izgraditi klimatski prihvatljivu infrastrukturu u tim zemljama.

Dvorazinski postupak procjene
Tehnički timovi Banke, u suradnji s drugim multilateralnim zajmodavcima, moraju procijeniti dodatni output koji bi svaki dolar uložen u takve projekte mogao generirati. Razmislite, primjerice, o projektu koji doprinosi 30 centi BDP-u za svaki dolar ulaganja, što rezultira stopom povrata od 30%. Da bi se takav projekt smatrao ekonomski održivim, trošak zaduživanja trebao bi ostati ispod 30%.

Kako bi se ublažili rizici za održivost duga, istodobno je potrebno pažljivo uspostaviti ravnotežu između gospodarskih i negospodarskih ulaganja. Banka zato treba usvojiti dvorazinski postupak procjene. Prva razina obuhvaćala bi projekte odobrene isključivo na temelju predviđenih povrata, a druga bi uključivala projekte čije očekivane koristi za okoliš nadmašuju trošak.

Projekti odobreni na temelju gospodarskih zasluga mogli bi se dalje podijeliti u dvije skupine: projekti s visokim povratom koji bi mogli privući financiranje iz privatnog sektora i projekti s nižim povratom koji iziskuju financiranje po povoljnijim uvjetima.

Kako je jedan od nas (Henry) nedavno napisao, Banka ima financijske i ljudske resurse za provedbu investicijskog pristupa temeljenog na podacima. No, da bi uspjela, mora izraditi procjene očekivanih povrata na potencijalne projekte, osigurati da se procjene neovisno pregledaju i provjere i te informacije učiniti slobodno dostupnima vladama, investitorima i široj javnosti.

Objavljivanje tih podataka omogućilo bi vladama da prepoznaju infrastrukturne projekte s najvećim potencijalom za poticanje rasta, pomoglo privatnim ulagačima u donošenju informiranih odluka o financiranju i omogućilo skupinama civilnog društva da pozovu čelnike na odgovornost.

Njegujući kulturu transparentnosti za troškove i koristi ulaganja Banke, Banga bi mogao povećati njezin kredibilitet. Povećano povjerenje potaknulo bi dioničare na razmatranje povećanja kapitala, a suradnja s privatnim sektorom i drugim razvojnim institucijama stvorila bi razmjere i zamah.

© Project Syndicate 2023.

* Koautor članka je Peter Blair Henry, viši suradnik instituta Hoover i Instituta za međunarodne studije Freeman Spogli, autor je knjige Preokret: lekcije iz Trećeg svijeta za rast Prvog svijeta (Basic
Books, 2013.)