Tijekom ljudske povijesti sirovine igraju ključnu ulogu u gospodarskom razvoju, međunarodnim odnosima i sudbinama cijelih naroda i civilizacija.

Od plemenitih metala (srebra i zlata) i poljoprivrednih proizvoda (šećer, guma, svila i začini) do energetskih resursa kao što su nafta i plin, promjene u potražnji potaknute tehnološkim razvojem mijenjaju globalne trgovinske obrasce i sudbinu i često potiču na sukobe i eksploataciju.

U 2020-ima sve se više oslanjamo na novi skup kritičnih sirovina, uključujući rijetke zemne metale (REE) i metale poput litija, galija i germanija. Upotreba ove robe u svemu, od solarnih panela, baterija i vjetroturbina do računalnih čipova za industriju i obranu, čini ih ključnim za zelenu i digitalnu tranziciju, što će zauzvrat odrediti našu budućnost na ovom planetu.

Izbjegavanje grešaka
Europa nikada neće moći zadovoljiti vlastitu potražnju za rijetkim zemnim metalima ili litijem na domaćem tržištu, ali to ne bi ni trebao biti njezin cilj. Cilj je, naprotiv, osigurati pristup kritičnim sirovinama kako se ne bismo našli na milost i nemilost onima koji bi ih mogli upotrebljavati kao oružje – kao što je Kremlj učinio s ugljikovodicima. Takav je pristup ključan za jačanje naše strateške autonomije, održavanje konkurentnosti i ispunjavanje naših klimatskih ambicija.

Da bismo postigli taj cilj, moramo izbjeći pogreške iz prošlosti, prije svega pretjerano oslanjanje na jednog dobavljača. Nedavni događaji, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i potpuna ruska invazija na Ukrajinu, povećali su važnost sigurnih lanaca opskrbe u svim gospodarskim sektorima.

Ističu i znatan utjecaj najvećih svjetskih gospodarstava u nastajanju, uključujući BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) koja dominiraju mnogim važnim globalnim lancima opskrbe, uključujući onima za kritične sirovine.

Dok nastavljamo s dekarbonizacijom i elektrifikacijom, metali i minerali postat će sve važniji. Predviđa se da će se globalna potražnja samo za rijetkim zemnim mineralima povećati pet puta do 2030. Na strani ponude, međutim, jedna zemlja trenutno dominira tržištem: gotovo 90% rijetkih zemnih minerala i 60% svjetskog litija prerađuje se u Kini. Kao takva, Europska unija oslanja se na Kinu za gotovo sve svoje uvezene rijetke zemne minerale.

Već iz nedavnog iskustva znamo koliko su ozbiljni rizici takvih ovisnosti. Kako bi se izbjegli poremećaji, Europa mora diverzificirati i smanjiti rizike lanaca opskrbe. Ali nema brzog i jednostavnog rješenja. Problem se neće riješiti samo ulaganjem u europsko rudarstvo, niti bi to imalo ekonomskog smisla. Umjesto toga, morat ćemo surađivati s partnerima istomišljenicima širom svijeta kako bismo pomogli povećati njihove kapacitete za vađenje i obradu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ipak, moramo donijeti neke teške odluke u vezi s rudarskim projektima unutar Europe, a također moramo više ulagati u vlastite rafinerije i pogone za preradu kako bismo postavili temelje za postizanje kružnog gospodarstva s nultom neto stopom emisija. To su golemi pothvati koji će iziskivati znatna i održiva ulaganja.

Integracija inicijativa
Prošle inicijative poput Europskog saveza za baterije 2017. pokazuju da možemo uspjeti kada se ujedinimo. Europa je sada dom jedne od najzelenijih i najnaprednijih gigatvornica baterija na svijetu. Uskoro će Europa proizvoditi dvije trećine litij-ionskih baterija koje su joj potrebne za električna vozila i skladištenje energije.

Da bismo ponovili ovaj uspjeh, moramo izbjegavati promatranje izazova s kritičnim sirovinama odvojeno od svega ostaloga. Sve inicijative povezane s osiguravanjem sigurne opskrbe trebale bi biti integrirane u sveobuhvatnu politiku, kao što smo to učinili u borbi protiv klimatskih promjena.

Pri usvajanju tog pristupa, moramo biti jasni u pogledu europske vanjske politike, koja bi trebala biti usmjerena na razvoj i produbljivanje strateških partnerstava te poticanje ulaganja u Europi i partnerskim zemljama.

Ovogodišnjim europskim Zakonom o kritičnim sirovinama već su pokrenute potrebne promjene politike. Kao što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula u svom ovomjesečnom govoru o stanju Unije, mnoge zemlje diljem svijeta žele surađivati na osiguravanju globalnih lanaca opskrbe. Jasno je da Europa mora učiniti više kako bi zaštitila pristup kritičnim zalihama.

Grupa Europske investicijske banke (EIB-a), koja je već osigurala tri milijarde eura (3,2 milijarde dolara) za jačanje lanaca opskrbe sirovinama u posljednjih sedam godina, u potpunosti je uključena. Međutim, također smo svjesni da postojeći europski paket instrumenata nije dovoljan.

Grupa EIB-a već radi na inicijativi za ključne sirovine kako bi osigurala da će moći ostvariti te ciljeve, a mi potičemo druge da učine isto – od razine propisa do određenih, konkretnih projekata.

Pristup strateški važnim sirovinama bio je odrednica gospodarskog bogatstva i razvoja tijekom povijesti. Kako bismo osigurali svoju budućnost, moramo preuzeti inicijativu i zaštitu pristupa novim ključnim proizvodima ovog stoljeća učiniti glavnim prioritetom.