Javni apeli i lobiranja poslodavaca nisu omekšali Vladu i uvjerili da se ipak striktno drži briselske uredbe i dodatnim oporezivanjem ekstra dobiti obuhvati samo energetski sektor.

Ovaj tjedan po hitnom postupku Sabor će odlučivati o zakonskom prijedlogu kojim će novi jednokratni porez zahvatiti sve tvrtke iz svih sektora koje uprihode više od 300 milijuna kuna i ostvare dobit 20 posto iznad četverogodišnjeg prosjeka.

Solidarni porez ministra financija Marka Primorca ostao je horizontalan, dakle, nisu, što je traženo u javnoj raspravi, izuzeti niti pojedini sektori poput poljoprivrede, brodara i IT-a.

Ministar Primorac ipak je popustio u slučaju onih koji su imali gubitke u referentnim godinama, pa će kod izračuna porezne osnovice imati korektniji tretman. Ta će im se godina ili više njih umjesto da se vodi s nulom posve izbaciti iz utvrđivanja osnovice, brojat će se samo one godine u kojima je ostvarena dobit.

Prihvatio je ministar Primorac i da se od poreza izuzme tvrtke koje su prethodne četiri godine poslovale s gubicima, te su u ovoj godini ostvarile dobit.

Također će tvrtkama koje su stekle status korisnika zakona o poticaju ulaganja biti umanjena obveza novog poreza primjenom stope kojom im se umanjuje ‘regularni’ porez na dobit zakonom o poticanju ulaganja.

Uz već ranije izuzeće za prihode od prodaje (ne)materijalne imovine, u izračun osnovice neće ulaziti ni prihodi od otpisa obveza prema vjerovnicima u (pred)stečajnim postupcima, kao ni prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Olakšica će biti i prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne (ne)materijalne imovine koja je korištena u proizvodnji i pružanju usluga nepovezanoj osobi, a vrijedit će to i za prodaju povezanoj osobi, ali samo ako je realizirana do 31. listopada.

U prijedlogu zakona o ekstraprofitu stoji da će se u visini prikupljenog poreza formirati novi paket za potpore građanima u ublažavanju energetske krize. Prvotne su Primorčeve procjene bile da će se ubrati oko 2 milijarde kuna, no korekcijama bi ta računica mogla biti nagrizena. I ovim popuštanjima, ponajprije gubitašima, po prvim procjenama Vlade naplatit će se za četvrtinu manje.

Najviše će se u toj kategoriji ‘pošteđenih’ naći hotelijeri, ali tu upada i Ina, na koju u ubiranju ovog prihoda ministar financija Marko Primorac najviše i računa, kojoj će se također kod utvrđivanja osnovice izuzeti jedna godina u kojoj je zbog korone imala gubitak od 933 milijuna kuna.