Pretežno izvozno orijentirana (65%) naša prozvodnja namještaja i prerada drva provedbom druge faze izvanrednih administrativnih mjera nastavlja silom prilika “suživot” s pandemijom koronavirusa. Većina zemalja EU nastoji provoditi slične mjere.

U Hrvatskoj možemo biti više nego zadovoljni provedbom vladinih mjera u obrani od širenja Covida-19 zahvaljujući izvanrednim aktivnostima liječnika i disciplini stanovništva. Nova je kompetitivna prednost naše izvozne industrije (i turizma) mali broj oboljelih i kontrola širenje koronavirusa u Hrvatskoj, a glede prodaje i izvoza dobara široke potrošnje, među kojima je dio asortimna namještaja.

Dio javnog i poslovnog mnijenje smatra da nije svejedno dolazi li proizvod iz zemlje koja ima 2500 oboljelih (od kojih je većina već ozdravila) ili iz zemlje koja ima više od 100.000 oboljelih, a pandemija se i dalje širi.

Zato se čuju prijedlozi o potrebi rebrandiranja proizvoda koji dolaze iz zemalja u kojima koronavirus najrašireniji. Još uvijek je otvoreno pitanje kako će, u kojoj mjeri i kada pojedine zemlje EU operativno rješavati tešku zdravstvenu i ekonomsku krizu.

Prema tome, izvozni poslovi naše proizvodnje ovise o kretanju na ciljnim tržištima i ponašanju uvoznika, kupaca namještaja i proizvoda prerade drva. Kada je riječ o hrvatskoj proizvodnji ne očekuje se da će sve obustavljene narudžbe i ugovori u drugoj polovici godine biti aktivirani. Svako naše poduzeće ima neku vlastitu specifičnu situaciju. Zabrinjava ozbiljan pad kupovne moći stanovništva Europe i svijeta. Jedan broj zaposlenih izgubio je radno mjesto, a većini su prihodi od rada smanjeni.

Šteti nam spor oporavak Italije
U zemljama koje su ciljna tržišta naše izvozne proizvodnje prisutne su razlike u sadržaju izvanrednih administrativnih mjera, a posebno u njihovoj dosljednoj provedbi. Realno je predviđati asimetričan oporavak tržišta namještaja i proizvoda prerade drva u raznim zemljama članicama EU.

Što ne isključuje mogućnost da dođe u pitanje uredno funkcioniranje zajedničkog tržišta EU. Što je, tvrdi se, jedan od razloga da su kancelarka Merkel i predsjednik Macron predložili osnivanje Europskog fonda za oporavak od 500 milijardi eura, čija je svrha solidarna financijska podrška najugroženijim ekonomijama zemalja članica.

Temeljem iskustva ranijih ekonomskih recesija može se predvidjeti da će najprije krenuti potrošnja, pa prema tome i potražnja za proizvodima primarne i polufinalne prerade, a nešto kasnije namještaja i drugih finalnih proizvoda od drva.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Za našu preradu drva nije dobro da se Italija teško oporavlja od posljedica pandemije virusa Covid-19. Ali, razvijena i žilava proizvodnja namještaja te zemlje opravdava predviđanje bržeg oporavka potražnje za proizvodima nastalih preradom drva. Za našu proizvodnju namještaja dobro je da Njemačka strateški kontrolira širenje virusa pa je tržište namještaja u toj zemlji življe. Realno je predviđati da će obnova potražnje za namještajen uslijediti krajem rujna, početkom četvrtog tromjesečja ove godine.

Tijekom svibnja iz više zemalja EU stižu signali koji bi se mogli tumačiti kao predznak početka oporavka tržišne namještaja. Na primjer, informacija o dugačkim redovima za ulazak u robnu kuću namještaja u Milanu krajem svibnja. Kupovine su bile na razini uobičajenih prosječno dnevnih u normalna vremena.

Treba tražiti nove kupce
U poslovnim analizama i izvještajima često se koristi, ne bez razloga, zaključak da su krize bile i ostaju ozbiljan povod i poticaj inovacijama i progresu. Međutim, nedovoljno se govori i raspravlja o inicijativi čiji bi cilj trebala biti provedba razvoja pametne poduzetničke infrastrukture prerađivačke industrije Hrvatske.

O toliko potrebnoj institucionalnoj državnoj i lokalnoj podršci i pomoći poduzetnicima. Imamo doista zakone vrijedne pozornosti, pravilnike i strukovne strategije čija je provedba u proizvodnji namještaja i preradi drva do sada bila više spontana nego sustavna.

Što u usporedbi s praksom inozemne konkurencije iz zemalja EU još uvijek nije dovoljno za ravnopravnije sudjelovanje u tržišnom natjecanju. Aktivan i ambiciozan nastavak do sada relativno uspješnog poslovnog upravljanja novoosnovanih proizvodnih tvrtki u privatnom vlasništvu preduvjet je konkurentnosti.

Posebno sadašnjih i budućih proizvođača koji su se odlučili za provedbu strategije orijentacije na izvoz, na međunarodna tržišta. Najugroženiji segment naše proizvodnje namještaja i prerade drva je više od 500 mikro i malih proizvodnih tvrtki.

U golemim teškoćama su proizvođači kojima je otkazano ili odgođeno ispunjenje narudžbi i ugovora, koji su ostali bez prodaja. Nerijetko im izostaje plaćanje obavljenih isporuka. Rješenje je aktivno tražiti nove kupce i prilagođavati asortiman potražnji domaćeg i inozemnog tržišta. Za uspješnu terapiju ugroženog i jednim dijelom posrnulog gospodarstva nije dovoljno otkriće cjepiva.

Sadržaj terapije koja podržava povećanu otpornost na “bolesti” industrijskih poduzeća je opširan i dugačak. Osim monetarnih i fiskalnih, u ovo vrijeme nakon pandemije, i za sva vremena, prioritet ima prodaja i marketing namještaja, finalnih proizvoda za graditeljstvo i proizvoda prerade drva. U praksi je dokazano da nije više isplativo rješenje čekati kupce na vratima vlastite radionice i tvornice.