Kako protumačiti činjenicu da je cijena zlata i američkih dionica, posebno tržišni indeksi sastavljeni pretežito od dionica tehnoloških kompanija, nedavno dosegla rekordne razine otprilike u isto vrijeme?

Tradicionalno, cijena zlata raste kada cijena dionica naglo padne, ali ovaj su put oboje zajedno zabilježili rast, prkoseći uvriježenom mišljenju. Suočeni sa sve napuhanijim cijenama, analitičari i komentatori pitaju se koja je imovina precjenjenija.

Dva scenarija

No, ako zanemarimo kratkoročna razmatranja, istovremeni rast cijena zlata i dionica tehnoloških tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom mogao bi upućivati na nešto dublje, otvarajući prozor u našu ekonomsku budućnost i otkrivajući nešto što ekonomisti, tvorci politike i ulagači ne bi trebali zanemariti. Prevladavajući izgledi – stabilan rast BDP-a oko dva posto godišnje, sa stopom inflacije koja se kreće prema dva posto, kako projiciraju Federalne rezerve i drugi – nisu u skladu s istovremenim rastom cijena zlata i dionica. Umjesto toga, tržište počinje razmišljati o složenijoj budućnosti.

Kao što sam pokazao u knjizi “Coming Into View: How AI and Other Megatrends Will Shape Your Investments” (Napokon je vidljivo: kako će umjetna inteligencija i drugi megatrendovi oblikovati vaša ulaganja), izgledi za nekonsenzusne ishode za američko gospodarstvo premašuju 80 posto u sljedećih pet godina. Ta velika vjerojatnost odražava sve veće natezanje između transformativnog potencijala umjetne inteligencije i strukturnog otpora sve većih fiskalnih deficita. Moje istraživanje, temeljeno na 130 godina novih podataka, upućuje na bifurkiranu ekonomsku dijagnozu (u skladu s rastom cijena zlata i američkih dionica). Ne samo da se pojavljuju dva vjerojatna puta, već većina ekonomista ne može očekivati nijedan od njih.

Najvjerojatniji ishod je scenarij “umjetna inteligencija pobjeđuje”, gdje tehnologija omogućena umjetnom inteligencijom postaje sila opće namjene slična osobnom računalu ili internetu, podižući rast realnog BDP-a (usklađenog s inflacijom) više od tri posto do 2030. i povećavajući korporativne zarade. Američko tržište dionica sve više predviđa tu budućnost, a mnogi ulagači strahuju da će propustiti priliku koja bi se mogla dogoditi jednom u generaciji.

Alternativno, u pesimističnijem scenariju “dominacije deficita”, umjetna inteligencija ne daje rezultate, a težina fiskalnih neravnoteža – pogoršanih starenjem društva i geopolitičkim napetostima – održava visoke kamatne stope i usporava rast. Zbog povijesne uloge zlata kao pohrane vrijednosti u vremenima monetarnog stresa, mnogi ga smatraju zaštitom za budućnost u kojoj američka ekonomska izuzetnost slabi.

Ako se ekonomski izgledi tako račvaju kao što sam naveo, kako bi se ulagači trebali pozicionirati u sljedećih nekoliko godina, s obzirom na pritisak između optimizma potaknutog produktivnošću i opreza potaknutog dugom? Bi li mješavina zlata i američkih tehnoloških dionica najbolje uravnotežila ove rizike u sljedećih tri do pet godina? Moje istraživanje kaže ne. Umjesto toga, ako počnemo razmišljati o drugoj polovici šahovske ploče, pronaći ćemo uvjerljivije mogućnosti ulaganja.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ako umjetna inteligencija nastavi transformirati gospodarstvo (prema scenariju u kojem pobjeđuje umjetna inteligencija), ulagači bi mogli razmisliti o raspodjeli većeg dijela dionica izvan Silicijske doline. U svakom tehnološkom ciklusu tvrtke koje proizvode novu tehnologiju u početku nadmašuju prinosima (ponekad za fantastične ili čak “iracionalne” razine), ali, kako se tehnologija širi, netehnološke tvrtke ostvaruju korist.

To se dogodilo s proizvođačima i tvrtkama koje se bave uslužnim djelatnostima u doba električne energije. Slično tome, u doba umjetne inteligencije, zdravstvene ili financijske tvrtke mogle bi imati najveći transformacijski potencijal, što podrazumijeva rotaciju na dionice s boljim rezultatima, pri čemu bi se najbolji prinosi preusmjerili s tehnoloških dionica na druge sektore. Moje istraživanje otkriva da velik dio prinosa dionica koje se prodaju po nižoj cijeni od stvarne vrijednosti poraste tijekom promjena vrijednosti tehnologija opće namjene.

Koncept superpozicije

Pesimističniji scenarij također ima podcijenjenu dinamiku: zlato možda nije optimalna investicija kao što mnogi misle da jest. Naš rad pokazuje da će se Fed najvjerojatnije boriti da spriječi inflaciju. Kao i sredinom 1980-ih, više kratkoročne kamatne stope pomoći će nadoknaditi (barem djelomično) razočaranje mlakog tržišta dionica. U tom bi svijetu zlato podbacilo. Čak i ako umjetna inteligencija razočara, Fedov cilj borbe protiv inflacije Ahilova je peta za kupce zlata, ali blagodat za ulagače u obveznice u inače izazovnom okruženju ulaganja. I ovdje bi dionice izvan SAD-a i netehnološke dionice mogle ublažiti dio udarca.

U kvantnoj mehanici postoji koncept poznat kao superpozicija: stanje u kojem objekt može istovremeno postojati na više mjesta. Budućnost našega gospodarstva slijedi sličan obrazac. Čini se da zajedničko kretanje cijena zlata i dionica prkosi uvriježenom mišljenju, ali to je zato što su i ekonomski izgledi nekonvencionalni. Lako je odbaciti ovaj dvostruki rast, s obzirom na očitu napuhanost i zamah na financijskim tržištima danas. Ali on šalje signal koji bi ekonomisti, tvorci politike i ulagači trebali uzeti u obzir: na ovaj ili onaj način, strukturne ekonomske promjene dolaze.

© Project Syndicate, 2025.