Među 63 “Mjere za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa” koje je Vlada donijela ovog tjedna, provukla se i jedna koja to nije. Vlada je, naime, na prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava ukinula poticaje za samozapošljavanje i zapošljavanje. Pokušali smo u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) dobiti pojašnjenje, ali bezuspješno.

Pokušali smo pojašnjenje dobiti i od Vlade, ali opet bezuspješno. U turizmu i ugostiteljstvu pljušte otkazi. Slično se sprema u trgovini neprehrambenih proizvoda, zatim u prijevozničkoj industriji itd.

A Vlada je među prvim mjerama “pomoći gospodarstvu”, gdje se poduže nabrajaju sve žive i nežive mogućnosti dijeljenja novca i odgoda plaćanja obveza uvrstila i jednu od rijetkih mjera koja su praktično stvarala nova radna mjesta i s kojom se hvalila da su joj među najuspješnijima.

Ukidanje mjera za samozapošljavanje znači da ako planirate sada pokrenuti novi posao, a budimo realni, upravo je kriza idealno vrijeme za pokretanje novog posla s obzirom na to da se vrlo jasno vidi promjena u navikama potrošača i time gdje se usmjerila potražnja – sada za to nećete dobiti potporu.

Žele umanjiti šok

Dakle, svima koji će završiti na burzi država je oduzela mogućnost da sami pokrenu posao s pogodnostima koje su postojale do sada. A te su pogodnosti bile, kako piše na stranici Mjere.hr, koju su zajednički pokrenuli HZZ i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, da građani za pokretanje novog posla mogu ostvariti do 100.000 kuna bespovratnih poticaja. Ako pak proširuju posao za to mogu dobiti do 55.000 kuna bespovratnih poticaja.

Sada su ti poticaji, sudeći po odluci Vlade jednaki nuli. Država se de facto odrekla temeljne mjere kojom je poticala startup ekosustav, odnosno stvaranje novih tvrtki u Hrvatskoj. Trebala su dva i pol desetljeća i kriza iz 2008. godine da se ijedna Vlada usudi predložiti jednu takvu mjeru, a sada se na vratima nove krize povlači.

Druga mjera koju je Vlada ukinula je potpora za zapošljavanje. Znači, trebate li novog zaposlenika država vam više neće sufinancirati trošak njegove plaće. Na Mjere.hr stoji da je do sada Vlada “sufinancirala troškove rada osobe koju zapošljavate do 50 posto godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75 posto za osobe s invaliditetom”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sada toga više nema. Istina je da je Vlada sama naglasila da su ove dvije mjere s popisa njih ukupno 63 donesene privremeno. Istina je i da je riječ o prvom potezu Vlade kojim se želi umanjiti gospodarski šok zbog pandemije koronavirusa. Istina je i da se očekuju nove mjere te da će neke možda ponuditi i supstituciju za ove dvije.

Međutim, u državi koja ulazak u poduzetništvo često potiče na neodgovoran način, poput dijeljenja potpora u poljoprivredi i brodogradnji, činjenica da je Vlada iskoristila prvu priliku da bi ukinula poticaje za samozapošljavanje, kojima se građane prisiljavalo da na odgovoran način kreću u poduzetništvo nije za pohvalu! Naime, da biste dobili poticaj za samozapošljavanje niste samo mogli predati papir i otići u banku.

Morali ste sjesti, dobro promisliti čime se želite baviti, morali ste napisati poslovni plan, znači opisati svoje proizvode i usluge, opisati svoje tržište, pronaći svoje konkurente i pronaći potencijalne kupce i poslovne partnere.

Morali ste i osmisliti troškovnik te za sve za što želite potrošiti novac koji ćete dobiti kroz potporu trebali ste saznati točne cijene i u pravilu jamčiti da nećete izletjeti izvan tog budžeta. Nakon što bi dobili novac morali ste svaku tu potrošnju pravdati računom i sve to dokumentirati i objasniti HZZ-u.

A ako to ne biste ispunili država vam je s unaprijed napisanom bjanko mjenicom sjela na vaš osobni račun i povratila si sve novce koje ste potrošili neodgovorno.

Da je bilo imalo slično u poljoprivredi i brodogradnji ne bi iz proračuna nestale milijarde, a da svi mi od toga nemamo koristi. Znam, neki će reći da bi ljudi te mjere iskoristili da prebrode idućih par mjeseci i da bi država time izgubila puno. Međutim, to nije točno ni iz praktičnog niti iz statističkog razloga.

Novac nije bio poklonjen

Praktično, onaj koji želi krasti, barem u ovoj državi, ne želi ni učiti i raditi, i uzimanje poticanja za samozapošljavanje mu svakako nije lak način da dođe do novca. Štoviše, tko god uzme poticaj za samozapošljavanje automatski je dužan barem pet tisuća eura raznih troškova za poreze i davanja.

Da ne velim da je potporu mogao iskoristiti samo za osnovnu cijenu proizvoda i usluga dok je sav PDV povrh toga morao uplatiti iz vlastitog džepa. Dakle, nisu to besplatni novci i nisu to poklonjene pare! Statistički pak, prema podacima HZZ-a, u 2018. godini potpore za samozapošljavanje iskoristilo je 6485 građana, a tada su iznosi potpora bili upola niži nego su sada. U drugim europskim državama vlade su među prvim mjerama uvele one kojima pomažu startupe, jer znaju da upravo u krizi oni stvaraju najviše novih radnih mjesta.

K tome, ako su ti startupi u tehnološki naprednijim industrijama, onda su i ta radna mjesta bolje plaćena. Ukinuti na samu naznaku nove globalne krize, a u SAD-u se komentira da je započela recesija, mjeru koja potiče inovativnost, gospodarsku aktivnost, izvoz i zapošljavanje? Meni osobno teško je razumjeti kako je to mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa.