Vijesti sa Međunarodnog sajma namještaja Imm Cologne 2015 održanog prošlog mjeseca u Kölnu na kojem se predstavilo sedam hrvatskih tvrtki potvrđuju da jedan broj naših tvornica zna kako otvarati vrata zahtijevnog europskog tržišta.

I više od toga. Prestižne nagrade za dizajn njihovih proizvoda to potvrđuju. Prije ostalih nagrada Best of Bests koju dodjeljuje German Design Council. Realnost globalnog tržišta još bolje upoznajemo na mega-europskim sajmovima namještaja u Kölnu, Milanu i Parizu gdje imamo priliku uvjeriti se da se vrata u labirinte tržišta zemalja EU ne mogu otvarati starim ključevima. Tko je očekivao, da će jednostavnim okretom sklopke drvoprerađivačka industrija Hrvatske  uskočiti u vlak tržišne ekonomije očito da se je prevario.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva 20 poduzeća djelatnosti proizvodnje namještaja sudjeluje sa 80% u ukupnom izvozu namještaja iz RH. Što je hvale vrijedno. Međutim, u traženju rješenja za dalji rast izvoza logično je pitanje kako će se razvijati preostalih 560 poduzeća iste djelatnosti čije je učešće u izvozu 20%? Spontano se postavlja pitanje može li zaživjeti prijedlog projekta pionirskog poduhvata osnivanja i organiziranja lokalnih drvnih klastera(LDK)?

Mogu li LDK postati aktivna, konkurentna i učinkovita struktura drvoprerađivačke industrije. Rješenje kojim će se s ambicijom nastaviti 140 godina duga tradicija šumarstva i prerade drva u ruralnim krajevima Hrvatske. Projekt podizanja ekonomske efikasnosti u iskorištavanju tehnički vrijednih vrsta drva iz naših šuma? Je li moguće konkretno povećati učešće proizvoda višeg stupnja dovršenosti u proizvodnji i izvozu? Hoće li se dogoditi provedba Industrijske strategije RH? Dokazano je u praksi da učinkoviti LDK mogu biti komparativna prednost.

Izbor asortimana 
Prednosti i nedostaci malogospodarskih subjekata u proizvodnji namještaja i finalnih proizvoda namijenjenih graditeljstvu dobro su poznati. Nedostaci su ekonomski i svaki drugi motiv za sve, a posebno za mikro i male poduzetnike da se lokalno udružuju u lokalne drvne klastere konkurentnosti.  Slično kao u “velikim” tvornicama namještaja jedna od prvih, ali i najsloženijih zadaća prilikom osnivanja i razvijanja lokalnih drvnih klastera je odluka o izboru njihovog asortimana finalnih proizvoda namijenjenih tržištu široke potrošnje.

Manje je složeno izvršiti taj izbor u proizvodnji primarnih i polufinalnih proizvoda koji su namijenjeni tržištu industrije. Nitko se u proizvodnji namještaja i finalnih proizvoda danas ne usuđuje ući u realizaciju svog poduzetničkog poduhvata bez istraživanja domaćeg i/ili inozemnog tržišta. Sustav upravljanja marketingom (po P. Kotleru) je poznat i prijeko potreban sastavni dio suvremenog poslovanja. Bez marketinga svaki  izbor asortimana je “plovidba bez kompasa”. Spontana proizvodnja. Igra na sreću. Od izbora asortimana zavise rezultati prodaje i izvoza. Za malogospodarske subjekte sustav međunarodnog marketinga fokusiranog na namještaj i finalne proizvode od drva je najlabija karika poslovnog i proizvodnog lanca koji započinje na tržištu (potrebe i želje potrošača), te preko proizvodnje i prodaje opet završava na tržištu kod potrošača. Traže se efikasna rješenja kojima će se malim proizvođačima osigurati kvalitetne informacije o tržištu.

Nismo prvi, niti jedini koji imaju taj problem! Poznati je to nedostatak malog proizvodnog gospodarstva.  Pitanje je li razvoj izvozno orijentiranih LDK u RH usporen jer funkcija međunarodnog marketinga operativno, a niti institucionalno nije rješena. Drugim riječima, opravdano je tvrditi, da će se razvoj umrežavanja malo gospodarskih subjekta u LDK ubrzati kada se na razini državnih ili lokalnih institucija nađe rješenje.

Osvojiti lojalnost kupaca
Orijentacija na izvoz, znači orijentaciju na dizajn proizvoda i međunarodni marketing. Kako velikih tako i malih proizvođača umreženih u LDK koji su odlučili dizajnom svojih proizvoda kreirati vlastitu prepoznatljivu marku kvalitete. Zašto ne i brand. Koncept je to kojim uprave odlučuju u svom poslovanju primjeniti strategiju diferencijacije (po M. Porteru). Globalno konkurentna linija namještaja je jedna od ključnih karika u lancu stvaranja dodane vrijednosti.

Nastoji se uvjeriti kupce da je tržištu ponuđen profesionalno dizajniran namještaj različit od konkurencije. Točnije, da je namještaj upravo onakav kakav odgovara potrebama i željama krajnjih korisnika na ciljnom tržištu. Interes svake, male i velike tvornice je da primjenom diferencijacije kreira realne pretpostavke postavljanja premijskih cijena, da poveća obujam svojih prodaja i da osvoji toliko poželjnu lojalnost kupaca.  O potrebama i ukusima kupaca se ne diskutira. Njima se prilagođava. Što je još jedan razlog više za istraživanje kako domaćeg, tako naročito inozemnih tržišta. Posebno u cilju otkrivanja niša tržišta u kojima su šanse određenog poduzeća za prodaju veće.

Dizajn može biti komparativna prednost. Jedno od najučinkovitijih alata u diferencijaciji ponude poduzeća. Investicije u dizajn su ključne za međunarodnu konkurentnost.Namještaj nesumnjivo spada u onu skupinu (polu)trajnih proizvoda za široku potrošnju u kojima je uloga inovacija u projektiranju i dizajnu velika i mnogostruka. Ne toliko kao u industriji odjeće, ali nismo daleko. Nije slučajno, da zadnjih godina vrhunski kreatori visoke mode nude namještaj. U čemu je odlučujuća uloga tržišta, potreba i želja sve izbirljivih kupaca. Različitosti i originalnosti u estetici. U sve široj funkcionalnosti novo dizajniranog namještaja.

Novi pristup upravljanju
Za poduzetnike to je složen sustav u kojem se inventivno stvara povećana dodana vrijednost kako u industriji modne odjeće tako i u industriji dizajn namještaja. Uostalom, profit je nagrada za uloženo znanje i kapital, a inovacije su pretpostavka progresa. Iznenađujuće je koliko je u jednom broju bivših drvnih kombinata bila zaboravljena ključna uloga vlastitog dizajna namještaja. Što je, nema sumnje, bila posljedica za uvoz zatvorenog domaćeg tržišta.

Novi pristup upravljanju razvojem proizvoda može rezultirati povećanom profitabilnosti poduzeća. Uvjet je da su troškovi projektiranja i lansiranja novih prozvoda pokriveni povećanim prihodom od njihove prodaje. Ako su komercijalizacija i marketing uspješni. Razumije se, puno zavisi od toga kako pojedino poduzeće ili LDK upravlja lancem vrijednosti u odnosu na lance vrijednosti svojih domaćih i inozemnih konkurenata.