Uvriježeno je mišljenje da politiku 21. stoljeća nezaustavljivo pokreće autokratski, etnonacionalistički bunt uperen protiv globalnog kapitalizma i liberalne demokracije. Međutim, nedavni događaji pokazali su da je politička pobuna nijansiranija. U vremenu brzih tehnoloških i ekonomskih promjena društvo refleksno traži oslonac u prošlosti. No, ključni je obrat u tome što nostalgija danas podjednako nadahnjuje i etnonacionaliste i one koji žele pružiti otpor autokraciji.

Politička preslagivanja

Ta perspektiva može nam pomoći shvatiti zašto je Donald Trump dvaput došao na vlast u SAD-u s obećanjem obnove nacionalne veličine. Dok se mnogi ljudi suočavaju s paradoksom antiglobalističkog predsjednika koji neprestano sklapa “dogovore” diljem svijeta, Srednja i Istočna Europa možda mogu pomoći da se to pitanje sagleda iz druge perspektive. Srednja i Istočna Europa su između 1989. i 1991. godine dovele do najznačajnijeg političkog potresa s kraja prošlog stoljeća. Ljudi su se mobilizirali iza vizije liberalizma i demokracije pomiješane s nacionalizmom kako bi odbacili komunistički internacionalizam iz sovjetskog doba.

Danas je ta regija epicentar novog vala nacionalizma usmjerenog protiv autokracije, ali i stranih uplitanja. Dva najočitija pokazatelja novog političkog preslagivanja su uvjerljiv poraz Viktora Orbána od Pétera Magyara na travanjskim izborima u Mađarskoj i otpor Albanije planovima obitelji Trump da otok Sazan pretvori u kičastu turističku destinaciju.

Iako ne postoji jedinstveno objašnjenje za Magyarovu pobjedu, ne može se zanemariti njegov naglasak na nacionalnom identitetu, korupciji i stranom uplitanju u mađarsku politiku. Trump, američki potpredsjednik J.D. Vance, Tucker Carlson i drugi američki desničarski populisti očito su željeli iskoristiti Mađarsku za internacionalizaciju pokreta MAGA, dok uplitanje ruskog predsjednika Vladimira Putina u mađarska pitanja već dugo nije tajna. Uoči samih izbora, mađarski su prosvjednici aktualizirali skandiranje povezano s antisovjetskim ustankom 1956. godine: Ruszkik haza! (Rusi, odlazite kući!)

Albanska javnost mobilizirala se protiv plana Ivanke Trump i Jareda Kushnera o izgradnji luksuznog turističkog kompleksa na otoku Sazanu, kao i protiv komercijalizacije plaža unutar zaštićenog obalnog rezervata prirode Pishë Poro-Narta. Namjera Ivanke Trump da privuče globalnu elitu odmah je potaknula usporedbe s apsurdnim i moralno upitnim prijedlogom njezina oca o pretvaranju Gaze u ekskluzivno ljetovalište. Građani Albanije prepoznali su opasnost te pokrenuli masovnu kampanju s ciljem očuvanja svojih netaknutih plaža, ali i društvenih vrijednosti. Turističke projekte namijenjene isključivo milijarderima tamošnja javnost ne vidi kao blagoslov, već kao prokletstvo. Poručuju kako bi novi razvojni projekti i investicije trebali služiti dobrobiti lokalnog stanovništva, a ne pogodovati izrabljivačkoj monokulturnoj industriji.

Brojne nedavne pobune protiv korumpiranih stranih uplitanja mogle bi nagovijestiti novi model političke mobilizacije. Ono čemu danas svjedočimo nije izraz agresivnog etnonacionalizma kakav zagovaraju mnogi u pokretu MAGA, već nešto posve drukčije.

U prilog tome govori još jedna povijesna paralela. U Vilniusu, glavnom gradu Litve, gdje mnogi strahuju da bi upravo oni mogli biti iduća meta Kremlja, sljedećeg se mjeseca otvara izložba s nedavno pronađenim pogrebnim krunama iz Velike Kneževine Litve iz 16. stoljeća. Riječ je o državi koja se u to doba protezala od Baltika pa sve do duboko u teritorij današnje Ukrajine. U središtu te izložbe nalaze se tri povijesna velikana: poljski kralj i litavski veliki knez Aleksandar Jagelović, njegova majka Elizabeta Austrijska – koja je rodila čak četiri buduća kralja – i Barbara Radziwiłł, druga supruga poljskog kralja i litavskog velikog kneza Sigismunda II. Augusta. Sve tri krune tako potječu iz zlatnog doba dinastije koja je nekoć povezivala velik dio Srednje Europe.

Autentična kruna

Ta otkrića imaju svoju fascinantnu povijest. Posmrtni ostaci poljsko-litavskih vladara pronađeni su posve slučajno 1931. godine u tada nezavisnoj Litvi, no sakriveni su s izbijanjem Drugog svjetskog rata i ponovno otkriveni tek 2024. godine. Danas te kraljevske dragocjenosti nisu samo nacionalni simboli, već i podsjetnik na zajedničku prošlost. U vrijeme svoje uporabe krune su bile simbol legitimne vlasti u onome što moderni povjesničari nazivaju kompozitnim monarhijama – složenim bračnim mrežama koje su spajale Kastilju, Aragoniju i Kataloniju, ili pak Englesku, Wales i Škotsku.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Magyaru je kruna svetog Stjepana iz 11. stoljeća i dalje središnja referentna točka. Nakon što je njegova fotografija s molitve ispred izložene krune u dvorani s kupolom mađarskog parlamenta postala viralna, iskoristio je taj trenutak za politički pritisak. Inzistirao je, naime, na tome da svi novi zastupnici prisegu polože upravo nad tim svetim artefaktom.

Kruna svetog Stjepana i danas stoji kao moćan simbol kompozitne monarhije, ali i nevjerojatne mađarske otpornosti pred povijesnim porazima i preokretima. Upravo je nju nosio posljednji kralj Ugarske iz dinastije Jagelovića, Ludovik II. Jagelović, kada je 1526. godine tragično skončao u jarku na Mohačkom polju. Nakon što su je kraljevi pratitelji izvukli iz blata potoka Csele, kruna je prešla u ruke Habsburgovaca. Nosio ju je gotovo svaki vladar te dinastije sve do propasti monarhije (tradiciju je prekinuo jedino agresivno sekularni Josip II., koji ju je odbio staviti na glavu). Na samom kraju Drugog svjetskog rata kruna je tajno prokrijumčarena iz Mađarske te je završila u američkom Fort Knoxu, u Kentuckyju, gdje se čuvala uz državne zalihe zlata sve do konačnog povratka u domovinu 1978. godine.

U svakom slučaju, manje europske države u prvi plan stavljaju ideju da se legitimna vlast može izvući iz zajedničke povijesti. Pronašle su moćan alat kojim se suprotstavljaju stranom etnonacionalističkom projektu koji je zapravo vođen komercijalnim, političkim i vojnim interesima. U usporedbi s autentičnim srednjovjekovnim krunama koje još uvijek imaju političko značenje u doba cinizma, Trumpove kičaste, blještave ponude možda nemaju velike šanse.