Lideri i diplomati EU odahnuli su s olakšanjem kada je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio da je Vijeće jednoglasno odobrilo paket pomoći za Ukrajinu vrijedan 50 milijardi američkih dolara. Odluka koja prikazuje odlučnost Unije u potpori zemlje iskidane ratom, stigla je nakon tjedana neuobičajeno visoke napetosti između mađarskog premijera i njegovih europskih partnera. Viktor Orbán zaprijetio je ulaganjem veta na paket pomoći, što je izazvalo optužbe za “ucjenu”, a neki su europski vođe spominjali i ideju korištenja odredbi članka 7 Unije, kako bi se Mađarskoj oduzelo pravo glasa, kao odgovor na Orbanovo uporno podrivanje djelovanja EU. No, unatoč tome, rezultat je u četvrtak bio zadovoljavajući za sve strane.

‘Uspjeli smo’

Što se tiče Vijeća, rezultat je pokazao da EU može postići svoje ukopavanjem i pojašnjavanjem Orbanu da neće biti dodatnih ustupaka po pitanju strukturnih fondova. A Orban je uspio progurati dva amandmana u završni tekst, što mu je spasilo obraz. U Europskom će vijeću biti razgovora o godišnjem izvješću o pomoći, a Vijeće je predano u nametanju procedure vladavine prava Mađarskoj, na “pošten i objektivan način”. Mađarski mediji pod kontrolom države ovo su opisali povijesnom pobjedom, koju je s boli priznala takozvana “bruxelleska elita”. “Uspjeli smo”, uzvikuje članak na službenoj Orbanovoj mrežnoj stranici.

Mađarski premijer dugo kritizira “bruxellesku elitu”, glasno govori protiv brojnih politika EU i oštro osporava lošu ocjenu vladavine prava u Mađarskoj. No, zašto je Orbán ovaj put na tako radikalan način zahtijevao ispunjenje svojih zahtjeva te gotovo doveo u opasnost paket pomoći Ukrajini? Dio odgovora leži u činjenici da je Mađarska trenutačno pod istragom mehanizma uvjetovanja vladavine prava EU, zbog koje su joj zamrznute desetine milijardi u strukturnim fondovima do ispunjavanja demokratskih standarda EU koji su navedeni u 27 ciljeva. Nastavak zamrzavanja sredstava stavio je njihov status u središte Orbanovog djelovanja prema EU.

Tijekom 2023., nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora u kojima nije uspjelo oslobađanje značajnih sredstava, Orbán je promijenio smjer i počeo koristiti radikalna sredstva za ucjenjivanje Europske komisije kako bi ona pristala na ustupke. U skladu s tim, mađarska je vlada objavila da će uložiti veto na moguće povećanje budžeta i pomoć za Ukrajinu, što je, u slučaju Ukrajine ključno za sigurnost same EU. Unatoč tome što je nekoliko mađarskih političara zanijekalo bilo kakvu povezanost pristupa zamrznutim fondovima i odnosa zemlje prema Ukrajini, Orbán je već u srpnju jasno dao do znanja da će ovim dvjema stvarima pristupati povezano i objasnio da, kada EU predloži svoj plan odobravanja nove strukture financiranja Unije, Mađarska neće jednostavno pristati na to. U prosincu je otvoreno ohrabrivao mađarske diplomate da se ne srame poduzimati radikalne akcije, što je pogodovalo njegovom vlastitom položaju u Europskom vijeću krajem godine, kada je osigurao velik ustupak: 10 milijardi eura iz zamrznutih kohezijskih sredstava.

Otuđivanje od najbližih

Promjena u ponašanju može se promatrati od Orbanove javno izrečene težnje za stvaranje nove paradigme vanjske politike za Mađarsku u 2010. Njegova je ambicija gurnuti Mađarsku – malu istočnoeuropsku zemlju na periferiji transatlantske suradnje – u srce globalnog donošenja odluka. Ova je strategija bila ispunjenja rizicima i pokazala se vrlo skupom, ako uzmemo u obzir stvaranje potrebnih ekonomskih i političkih odnosa s Rusijom, Turskom i, možda najznačajnije, Kinom.

Ove sve jače veze s autoritarnim vođama dovele su Orbana u nezgodnu situaciju kod zapadnih saveznika. No, iskorištavanjem suparničkih zahtjeva istoka i zapada, Orbán i mađarska politički odana poslovna elita značajno su se okoristili. Mađarska je ostala sigurna; nadgledala je značajno povećanje izravnih stranih investicija i postala značajan igrač u globalnom odlučivanju.

Ali izbijanje i nastavak rata u Ukrajini doveli su tu povoljnu poziciju u opasnost. Otvoreni sukob Europe s Rusijom i odvajanje od Kine prijeti poništavanjem uspjeha Orbánovog sjedenja na dva stolca. Mora se boriti s novom političkom perspektivom, u kojoj Poljska, Baltik i Skandinavija postaju sigurnosna središta kontinenta, zajedno s mogućnošću da Ukrajina, koju podupire SAD, postane nova članica EU. U tom će scenariju Mađarska biti ponovno gurnuta na periferiju. Orbán stoga djeluje, sustavno, na usporavanju pristupa Ukrajine EU, a istovremeno se bori za održavanje svojih odnosa s Rusijom i Kinom, u kojima ima vlastiti interes. No, njegova stalno radikalizirajuća vanjska politika otuđuje Mađarsku od najbližih suradnika i ugrožava europsko jedinstvo u vezi najvažnijih problema.

Europski su čelnici, možda na vlastito iznenađenje, uspjeli prisiliti Orbána da se vrati u red. No dvojba nije riješena. Kako bi ispunio svoje vizionarske ambicije, Orbán treba moć koju je stekao prije 14 godina za ostanak na vlasti. A nije je spreman izgubiti. Njegova rastuća autoritarnost je preduvjet za njegovo riskiranje. Sve dok se ne uplaši da će izgubiti vlast kod kuće, može kockati u vanjskoj politici unutar Europe i šire.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost