Gotovo šest mjeseci nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio svoje ultra visoke “recipročne” carine – u očitom prkosu pravilima Svjetske trgovinske organizacije – globalni trgovinski sustav dobro se drži. Nijedno drugo veliko gospodarstvo nije slijedilo Trumpov primjer, a prema Konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), svjetska trgovina porasla je za oko 300 milijardi dolara u prvoj polovici 2025.

Čini se da većina svijeta razumije da su Trumpove carine ekonomski iracionalne. Naravno, u mnogim se slučajevima ne radi o ekonomiji: Trump se koristi carinama kako bi ostvario geopolitičke ciljeve ili olakšao ono na što osobno ima pritužbi. Nigdje to nije očitije nego u carini od 50 posto nametnutoj Brazilu kao kazna za kazneni progon bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara zbog poticanja pokušaja državnog udara nadahnutog Trumpom 2023., nakon njegovog izbornog poraza.

Ali Trump je uvijek smatrao da su carine ključ za poboljšanje trgovinske bilance Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega njegove “recipročne” carine navodno odražavaju veličinu američkog deficita sa svakim gospodarstvom. Ekonomisti uglavnom osporavaju ove tvrdnje, upozoravajući da će carine samo smanjiti ukupni obujam američke trgovine, kako izvoza tako i uvoza. I do sada su njihove opomene potvrđene.

Nejasni dogovori

Vrlo kratkoročne podatke koji su sada dostupni teško je protumačiti jer je uvoz porastao početkom godine u očekivanju carina. Ali ako je Trump imao pravo o utjecaju carina, ova je “izbočina” do sada trebala biti poravnata nižim uvozom, jer trgovci smanjuju zalihe. Umjesto toga, američki uvoz u prvoj polovici 2025. premašio je razinu iz 2024. Američki mjesečni deficit u robnoj razmjeni iznosio je 103 milijarde dolara u srpnju – što je gotovo potpuna ista razina kao godinu ranije. A kumulativni trgovinski deficit SAD-a se povećao: tijekom prve polovice ove godine bio je oko 160 milijardi dolara veći nego u prvoj polovici 2024.

Dva su očita razloga zašto je američka potražnja za uvozom izdržala Trumpove carine: američko gospodarstvo i dalje ima snažne rezultate, a carinske stope su u prosjeku ostale znatno ispod onih koje je Trump najavio u travnju. Zapravo, Trump je gotovo odmah “pauzirao” te carine, što se ispostavilo samo kao početak zbunjujućeg niza prijetnji carinama, poništenja, najava, suspenzija i nejasnih “dogovora” – poput onih s Japanom i Ujedinjenim Kraljevstvom -uključujući američke carine od 10 do15 posto, zajedno s uvjetima koji se odnose na ulaganja i energiju.

S obzirom na nemilosrdne promjene rasporeda uvođenja carina, teško je dobiti jasnu sliku o tome gdje stoji američka trgovinska politika. Uostalom, Harmonizirani sustav Svjetske trgovinske organizacije za klasifikaciju robe ima oko 15 tisuća tarifnih stavki, a svaki od više od 150 američkih trgovinskih partnera može se suočiti s različitim carinskim stopama u bilo kojem trenutku, što znači da bi moglo biti više od dva milijuna različitih fluktuirajućih carinskih stopa koje treba uzeti u obzir. Određivanje prosječne carinske stope, koja bi također morala uzeti u obzir bilateralni uvoz (još dva milijuna informacija), stoga nije jednostavan zadatak. Ali čak i ako se provede ovaj izračun, on možda neće odražavati “stvarnu” carinsku stopu jer je trenutačno nejasno u kojoj se mjeri službene stope primjenjuju na granici.

Srećom, postoji jednostavan način da se utvrdi koliko je Trumpova trgovinska politika zapravo restriktivna, unatoč bilo kakvom neslaganju između najave i provedbe: podijelite prihode od carina s uvozom. Dobiveni omjer predstavlja prosječnu efektivnu carinu koja se primjenjuje. A, u slučaju SAD-a danas, ta je stopa mnogo niža nego što bi to moglo izgledati zbog izjava Bijele kuće.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Prigušeni utjecaj

Prema podacima američke Komisije za međunarodnu trgovinu, SAD je u srpnju prikupio 28 milijardi dolara prihoda od carina, što je ekvivalentno 10 posto uvoza (283 milijarde dolara). To je povećanje od osam postotnih bodova u odnosu na siječanjsku razinu – povećanje koje je, iako bez presedana, premalo da bi imalo snažan neposredan utjecaj na trgovinske tokove.

Od svibnja, SAD je od svojih trgovinskih partnera u prosjeku naplatio carine od samo 9 do 10 posto, dijelom zbog činjenice da oko polovice cjelokupnog američkog uvoza još uvijek ulazi u bescarinski promet. Činjenica da su povećanja carina u praksi ostala relativno ograničena objašnjava zašto je njihov utjecaj na inflaciju u SAD-u dosad bio prigušen.

Postoje velike razlike u carinskim stopama s kojima se suočavaju različiti trgovinski partneri SAD-a. Dok je većina uvoza iz Kine podvrgnuta carinama iznad 50 posto – za prosječnu carinsku stopu od 40 posto – manje od 10 posto kanadskog uvoza uopće podliježe carinama. Europska unija nalazi se negdje između, jer je 60 posto njezinog izvoza podložno carinama, obično u rasponu od 15 posto (osim automobila, na koje je Trump uveo carinu od 25%), što rezultira prosječnom carinom ispod 10 posto. Ove brojke opovrgavaju izvještaje da je Trump “omekšao” prema Kini, dok se prema američkim saveznicima odnosio oštrije.

Okvirni trgovinski sporazum koji je EU nedavno dogovorio s Trumpovom administracijom još je jedan dokaz trajnih relativnih prednosti američkih saveznika. Iako su mnogi kritizirali EU zbog navodne kapitulacije pred Trumpom, sporazum bi stavio carinske stope na europski uvoz znatno ispod onih s kojima se suočava Kina, pa čak i malo ispod onih s kojima se suočavaju američki azijski saveznici, poput Japana i Južne Koreje. Samo su Kanada i Meksiko u znatno boljoj poziciji od EU-a, jer sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade de facto ostaje uglavnom netaknut (iako se nijedno gospodarstvo ne može natjecati s izvoznim divom poput EU-a).

Kada je riječ o carinama, Trumpov lavež do sada se pokazao gorim od njegovog ugriza. Iako će trenutačna trgovinska politika SAD-a imati umjeren utjecaj na trgovinske tokove te zemlje, ona neće transformirati globalni trgovinski sustav – sve dok ostatak svijeta nastavi izbjegavati Trumpov primjer i ostane predan otvorenoj trgovini.

© Project Syndicate 2025.