Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će Europi biti potreban iznos od oko 1 bilijun eura (1,1 bilijun dolara) za suzbijanje pandemije COVID-19. Taj bi se novac mogao upotrijebiti za osnivanje Europskog fonda za oporavak. No, odakle će taj novac doći?

Predlažem da Europska unija prikupi novac neophodan za Fond za oporavak prodajom «vječnih obveznica», na koje nije potrebno otplatiti glavnicu (iako je njih moguće otkupiti ili izvršiti povrat vlasništva po diskrecijskom pravu izdavatelja). Autorizacija tog izdanja obveznica trebala bi biti najveći prioritet Europskog vijeća.

Naravno, izdavanje vječnih obveznica bio bi presedan za Europsku uniju, osobito u tako velikom iznosu.

Međutim, ostale vlade pouzdale su se u vječne obveznice u prošlosti. Najpoznatiji primjer je Velika Britanija koja se koristila kuponskim obveznicama, takozvanim konzolama, za financiranje Napolenovih ratova i ratnim obveznicama za financiranje Prvog svjetskog rata.

Mala fiskalna ograničenja

Tim izdanjima obveznica trgovalo se u Londonu do 2015. godine, kad su oba otkupljena. U 1870-ima, američki Kongres ovlastio je Državnu riznicu za konsolidaciju postojećih obveznica i one su izdavane tijekom sljedećih godina.

Europska unija suočena je s ratom kakav se događa jednom u životu protiv virusa koji je prijetnja ne samo za ljudske živote, već i za samo preživljavanje Unije. Ako zemlje članice počnu braniti svoje nacionalne granice čak i od ostalih članova Unije, uništit će načelo solidarnosti kao temelj na kojem je Unija izgrađena.

Umjesto toga, Europa treba pribjeći izvanrednim mjerama u postupanju s izvanrednom situacijom koja se odnosi na sve članice Europske unije. To se može učiniti bez straha od postavljanja presedana koji bi mogao opravdati izdavanje zajedničkog duga Europske unije jednom kad se ponovno uspostavi normalan rad sustava.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izdavanje obveznica koje uživaju potpuno povjerenje i priznanje Europske unije imalo bi političku potporu onoga što je već učinila Europska središnja banka: ukinula praktično sva ograničenja na svoj program kupnje obveznica.

Vječne obveznice imaju tri dodatne prednosti koje ih čine primjerenim u postojećim okolnostima.

Za početak, budući da vječne obveznice nikad nije potrebno otplatiti, one bi nametnule Europskoj uniji iznenađujuće mala fiskalna ograničenja, unatoč priličnim financijskim kapacitetima koje bi mobilizirale.

Povrh toga, Europska unija ne bi ih trebala refinancirati kad dospiju na naplatu, izvršiti uplate po trošku amortizacije ili čak niti izdvajati novac (primjerice za postupni otkup) za njihovu naknadnu otplatu.

Europska unija bila bi obvezna samo obavljati redovne isplate kamate na njih. Vječna obveznica u vrijednosti 1 bilijuna eura s kuponom od 0,5% stajala bi proračun samo 5 milijardi eura godišnje. To je manje od 3% proračuna Europske unije za 2020. godinu.

Druga je prednost više tehničke prirode, no gotovo je od jednake važnosti. Tržište možda neće moći apsorbirati izdanje obveznica od 1 bilijuna eura odjednom. Izdanjem vječne obveznice Europska unija mogla bi prikupiti taj iznos u obrocima, bez potrebe za stvaranjem nove obveznice svakog puta.

Nužne su izvanredne mjere

Treća prednost je da bi vječna obveznica koju je izdala Europska unija bila vrlo privlačna meta za programe otkupa obveznica Europske središnje banke. Budući da je dospijeće vječne obveznice uvijek isto, Europska središnja banka ne bi trebala izvršiti rebalans portfelja.

Europska unija ne treba stvoriti nikakav novi mehanizam ili strukturu za izdavanje obveznica jer je ona i prethodno izdavala obveznice. Prihod bi trebalo upotrebljavati za ulaganja i dotacije vezano uz borbu protiv pandemije.

Europska komisija raspodijelila bi sredstva ili izravno ili kroz države članice i ostale institucije (kao što su općinska poglavarstva) koje su izravno uključene u borbu protiv pandemije COVID-19.

Poremećaj koji je uzrokovala pandemija trebao bi biti privremen, ali samo ako europski vođe poduzmu izvanredne mjere neophodne za izbjegavanje dugoročne štete za Europsku uniju. Stoga je Europski fond za oporavak tako očajnički potreban. Njegovo financiranje vječnim obveznicama najlakši, najbrži i najisplativiji je način za njegovu uspostavu.