To je još jedan podsjetnik na krhkost sektora na kojeg se možda malo previše oslanja sve više zemalja, uključujući Hrvatsku. Nitko ne voli uložiti u hotel koji stoji prazan, ili se puni niskim cijenama. Kako kriza može imati produženi učinak na turizam pokazuje primjer Turske koja se ni izbliza nije vratila na poziciju na kojoj je bila prije izbijanja rata u Siriji i svih popratnih događaja. Iako su vratili broj turista, Turci su i dalje daleko od financijskih rezultata koji bi tako lako opravdali interes ulagača.

Virus tjera poslovnjake
Analiza kuće STR pokazala je da je Turska uz slično zauzeće soba, u 2011. imala prosječnu cijenu hotelske sobe (ADR) od oko 150 eura, a nakon pada na 80 eura u 2017. godini, lani se ADR popeo tek na 90-ak eura. Prihod po sobi (RevPar) sa 100 eura u 2012. pao je na jedva 50 u 2017., a lani je dosegnuo tek 70 eura. Usto, pad lire lani je izazvao novu brigu poduzetnicima u turizmu koji prihod ostvaruju od stranih gostiju i zadužuju se u eurima.

Iako turska vlada na sve načine danas pokušava investitore uvjeriti da imaju stabilne uvjete za biznis, najavljujući nove mjere koje će olakšati administraciju, i dalje vlada oprez vezan uz inflaciju, skupe kredite, ali i nepredvidive poteze u vanjskoj politici. Sve će to teško ubrzati rast prihoda od turizma koji Turska priželjkuje. Ukupne posljedice epidemije koronavirusa na turizam zasad su nesagledive jer se još ni ne nazire vrhunac epidemije, no one su vidljive na dnevnoj bazi.

Ko za vraga, koronavirus eskalirao je u vrijeme kineske Nove godine, zaustavivši mnoge Kineze koji tradicionalno taj praznik koriste za putovanja unutar i van zemlje. Nakon izbijanja epidemije, analiza Globalnog udruženja za poslovna putovanja (GBTA) napravila je anketu među poslovnim putnicima, koja je pokazala visoku zabrinutost.

Čak 80 posto menadžera putovanja vjeruje da će njihovi putnici vjerojatno promijeniti planove kako bi izbjegli let i poslovna putovanja. Tek jedan posto ispitanih smatra da epidemija neće imati utjecaj na otkazivanje putovanja, a osim zaraze najviše ih brinu poremećaji putovanja zbog zatvaranja zračnih luka, otkazivanja i kašnjenja letova, te da eventualno zapnu u nekoj karanteni.

Airbnb sustiže hotele
Zbog niza faktora, od preinvestiranja do planetarnog jačanja kratkoročnog najma, hotelski biznis sada se suočava s još jednim fenomenom s kojim pred par godina nikako nisu računali – ponuda hotelskog smještaja u mnogim svjetskim gradovima prerasla je potražnju, što se odrazilo na pad prihoda. U ekonomiji u kojoj se ne priznaje ništa osim plusa to je znak za uzbunu, koja će pametnima otvoriti oči i prisiliti ih na reorganizaciju po prirodi tromog hotelskog proizvoda.

Ruku na srce, hotelska industrija jako je spora s inovacijama, ne koristi tehnologiju koliko bi mogla, nema personaliziranu uslugu, oslanja se na programe lojalnosti i jedno besplatno noćenje koji mlađim generacijama ne znače mnogo. Hoteli se više ne smiju praviti da im kratkoročni najam i platforme poput Airbnba nisu konkurenti, jer brojke pokazuju suprotno. Kako je nedavno dala primjer jedna naša sugovornica, zašto nijedan hotel do sada nije shvatio da ona u minibaru želi samo Coca-Colu?

Štoviše, nitko ju o tome nije pitao, uz sve današnje komunikacijske kanale, uključujući onaj uživo, na recepciji. Vlasnici apartmana pokazuju se puno fleksibilnijima u takvim pitanjima, sve bolje komuniciraju s tržištem, prate trendove i prilagođavaju im se puno brže, i samim time što su mali. Hrvatsku, bar kad je u pitanju turistički promet iz same Kine, koronavirus ne bi smio puno oštetiti, jer kineski turisti ne ostvaruju niti jedan posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Jednostavnija online kupovina

Kupujete online i želite pouzeće, ali bez gotovine? Kod njih sada možete plaćati karticom pri dostavi diljem Hrvatske

Zapravo, uz nešto niži promet iz sjevernih zemalja čija su ljeta sve toplija, na hrvatski turizam dosad nisu značajno utjecali vanjski faktori, pa ni Brexit o kojem se tako puno pričalo. Nije nas zahvatio ni famozni “oversupply” hotela, kojih imamo tek oko tisuću, ili 15 posto od ukupnog smještajnog portfelja. Dapače, tu smo sasvim drukčiji od drugih, jer nam se turizam svodi na rentanje nekretnina.

Hrvatska ruje sama sebe
Za štetu u svom turizmu “brinu” se sami Hrvati, poreznom politikom koja hrani pretjeranu apartmanizaciju, skraćuje sezonu, reže prihode, neredom u prostornom planiranju koji devastira odredišta, guši stanovništvo.

Održivi razvoj kod nas je još uvijek floskula. Zato se nećemo zavaravati da će ulagač koji odustane od gradnje hotela na natrpanim Balearima, skrenuti u Hrvatsku, bar ne ako nastavimo po starom. A kad ćemo mi oglasiti tu uzbunu koja zove na promjene?