Svijet je preplavljen ciljevima vezanim uz nultu neto stopu emisija. Sve veći broj zemalja, regija, gradova i tvrtki najavio je da će prilagoditi svoje strategije rasta kako bi se uskladile s ciljem Pariškog klimatskog sporazuma da se globalne temperature zadrže unutar 1,5 ° Celzija iznad predindustrijske razine.

Do kraja 2021. otprilike 90% svjetskog BDP-a bilo je pokriveno nekom vrstom zaloga o nultoj neto stopi, uključujući više od 680 najvećih svjetskih korporacija.

Ipak, unatoč tom procvatu novih obećanja, stvarno djelovanje kompanija zaostaje jer nam već dugo nedostaje zajedničko, znanstveno utemeljeno razumijevanje onoga što podrazumijeva korporativna strategija nulte neto stope.

Previše korporativnih zaloga o nultoj neto stopi ne uspijeva na odgovarajući način uzeti u obzir sve relevantne stakleničke plinove. Mnogi također nemaju jasan ciljni datum sredinom stoljeća, ne obuhvaćaju puni vrijednosni lanac svojih proizvoda i ne odražavaju hitnost znatnog smanjenja emisija do 2030.

Što je još gore, mnogi se previše oslanjaju na neutralizaciju svojih emisija kupnjom kredita nastalih iz projekata smanjenja i uklanjanja ugljika drugdje.

Srećom, s nedavnim pokretanjem korporativnog standarda nulte neto stope inicijative Znanstveno utemeljenih ciljeva, sada imamo okvir koji tvrtkama pokazuje kako uskladiti svoje klimatske planove sa znanošću.

Novi standard pokazuje da nema prečaca. Vjerodostojni ciljevi nulte neto stope emisija moraju uključivati sve relevantne stakleničke plinove i obuhvaćati puni vrijednosni lanac poduzeća.

Također moraju nastojati smanjiti emisije napola do 2030. kako bi se postigla nulta neto stopa do 2050. ili ranije. Plan kompanija mora smanjiti emisije za 90-95% prije korištenja prijeboja kako bi sveo na “neto” ostatak do nule.

Velika prilika za kompanije
Uklanjanje jaza u korporativnoj vjerodostojnosti znači prelazak preko razdoblja kada su mnoge tvrtke mogle jednostavno uravnotežiti svoje emisije prijebojem kako bi produžile svoju sposobnost onečišćenja.

Privatni sektor sada ima priliku i obvezu uskladiti se sa znanošću. Prepoznajući to, mi u Ørstedu prošle godine pilotirali smo dugoročni plan dekarbonizacije prema novom standardu inicijative Znanstveno utemeljenih ciljeva i postali prva svjetska energetska tvrtka s potvrđenom, znanstveno utemeljenom metom neto-nule.

Iz tog smo procesa već izvukli vrijedne pouke, uključujući potrebu za mapiranjem cijelog niza emisija u proizvodnji i poslovanju energijom, kupljene električne energije te početka lanca opskrbe i daljnje uporabe prodanih proizvoda. Samo uz odgovarajuće mapiranje mogli bismo identificirati i riješiti žarišne točke emisija u cijelom našem vrijednosnom lancu.

Slušanje naših strateških dobavljača također se pokazalo ključnim. Sada kada znamo o njihovim bolnim točkama dekarbonizacije, možemo raditi zajedno kako bismo ih ublažili.

I dok znamo smjer i odredište naše putanje dekarbonizacije, naučili smo prihvatiti da još ne znamo svaki korak potreban za njen završetak. U pilotiranju puta dekarbonizacije utvrdili smo da su smjernice i kriteriji inicijative Znanstveno utemeljenih ciljeva ključni.

Te lekcije možda nisu primjenjive na sva poduzeća, ali temelj vjerodostojnog djelovanja na području korporativne klime ostaje uglavnom isti: rješenja za zelenu energiju. S više od 70% svih emisija stakleničkih plinova koje proizlaze iz energetskog sektora, brzi prijelaz na obnovljivu energiju ključan je za dekarbonizaciju na globalnoj razini.

Kao veliki potrošači energije, korporacije mogu znatno doprinijeti uvođenjem ili kupnjom zelene energije, među ostalim putem ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora. Također mogu poduzeti izravne mjere za smanjenje emisija u svim svojim operacijama i u svim svojim lancima opskrbe.

To je velika prilika za kompanije, zbog čega će Ørsted do kraja 2023. u potpunosti ukinuti proizvodnju ugljena. Nastavkom proširenja portfelja energije iz obnovljivih izvora i smanjenjem izravnih emisija ugljika na putu smo da do 2025. postignemo smanjenje intenziteta ugljika za najmanje 98% (u odnosu na razine iz 2006.) te da iste godine postignemo ugljičnu neutralnost u vlastitoj proizvodnji i poslovanju energijom.

Postupno ćemo ukidati i prodaju prirodnog plina i smanjivati emisije iz čelika. Ti sveobuhvatni napori u pogledu dekarbonizacije, zajedno s prijebojem manje od 10% preostalih emisija, omogućit će nam da do 2040. dosegnemo nultu neto stopu emisija u cijelom lancu vrijednosti.

Transparentniji tržišni okviri
Unatoč tome, potrebni su signali države kako bi se u širem smislu ojačalo vjerodostojno djelovanje u području korporativne klime. Trenutačne nacionalne politike ostavljaju nas na putu zagrijavanja od 2,7 °C do kraja ovog stoljeća.

To je neprihvatljivo. Klimatska obećanja zemalja (“nacionalno utvrđeni doprinosi”) moraju se ojačati uoči Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) u Sharm el-Sheikhu kasnije ove godine.

Međutim, države također mogu učiniti mnoge druge stvari kako bi ojačale korporativne napore u smislu klimatskih promjena. Ključan je prvi korak utvrđivanje viših ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora i uspostava transparentnijih tržišnih okvira za ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije.

Države mogu naložiti i snažnije objavljivanje emisija kako bi ulagatelji mogli pravilno procijeniti rizike za poslovnu klimu i nastaviti s potpunom dekarbonizacijom vrijednosnog lanca.

Nadalje, javna nabava, na koju otpada 13 do 20 % svjetskog BDP-a, može biti moćan alat za ubrzavanje smanjenja emisija.

To se posebno odnosi na energetski sektor. Uključivanjem klimatskih kriterija u javne natječaje, države mogu stvoriti snažne poticaje poduzećima da krenu smislenim putem dekarbonizacije.

© Project Syndicate, 2022.