Hrvatska je mala, otvorena ekonomija i tu počinju problemi kad je u pitanju konkurentnost radne snage na EU i globalnom tržištu. Trenutno postoji veliki jaz u produktivnosti, odnosno zaostajanje za drugim zemljama članicama EU u tom pogledu.

Struktura našeg gospodarstva je takva da je glavnina aktivnosti usmjerena u one djelatnosti koje ostvaruju nisku dodanu vrijednost, a postojeći porezni sustav je dizajniran na način da potiče upravo takve aktivnosti.

Kako bismo se odmaknuli s dna EU ljestvica, nužno je kreirati politike usmjerene prema razvoju znanja i veće produktivnosti rada, što će dovesti do povećanja inovativnosti, ukupne produktivnosti gospodarstva te stvaranja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti.

S tim ciljem HUP je prije mjesec dana predstavio svoje prijedloge izmjena u poreznom sustavu. S obzirom na reakcije, kako u medijskom prostoru tako i u pojedinačnim komentarima poduzetnika i ekonomskih stručnjaka, možemo zaključiti da je, s obzirom na količinu reakcija, tema očigledno jako važna u danom trenutku te da je, s obzirom na broj pozitivnih komentara, HUP očito pogodio dobar smjer u kojem bi izmjene trebale ići.

Pandemije promijenila procese
Tržište rada i u pandemiji se uspjelo othrvati značajnom povećanju nezaposlenosti, a već je tijekom 2021. značajno počelo rasti i novo zapošljavanje. Međutim, već tu smo se susreli s našim poznatim ‘boljkama’.

To se prvenstveno odnosi na nedostatak radne snage – posebice one specifičnih znanja i vještina koje se traže u pojedinim sektorima te s time povezane neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.

Dodatne manjkavosti našega tržišta rada uključuju, između ostaloga, nisku razinu aktivnosti stanovništva u radnoj dobi, nisku produktivnost rada te i dalje relativno visoko opterećenje plaća davanjima državi. S time da se ovi naši dugogodišnji problemi sada odvijaju u značajno izazovnijim uvjetima.

Pandemija je uvelike promijenila procese na globalnom tržištu rada. Sve prisutnija mogućnost rada na daljinu dovela je do pojačane konkurencije u borbi za visokokvalificiranom radnom snagom, s kojom se Hrvatska teško nosi još od pristupanja EU i otvaranja zajedničkog tržišta rada.

Daljnja EU integracija će samo dodatno produbiti postojeći problem, ako prije toga ne donesemo mjere koje će gospodarstvu omogućiti agilniji uzlet. Ipak, unatoč određenim smanjenjima posljednjih godina, ukupna opterećenja u vidu poreza i doprinosa iz plaća i na plaće u Hrvatskoj su i dalje značajna te uvelike sužavaju prostor poslodavcima za povećanje plaća, kao i mogućnost zapošljavanja visokokvalitetnih radnika.

Posebice ako ta opterećenja usporedimo s onima koja za iznadprosječne plaće imaju druge zemlje članice iz srednje i istočne Europe. Upravo zato mi u HUP-u smatramo kako je za jačanje konkurentnosti ukupno porezno opterećenje potrebno hitno smanjiti barem na razinu usporedivih zemalja.

Dodatno, zbog dugoročne održivosti gospodarstva potrebno je značajno povećati broj zaposlenih u privatnom sektoru koji ima potencijal za inovacije i stvaranje više dodane vrijednosti. Osim toga, privatni sektor je i nositelj produktivnosti rada koja nam je u trenutku jačanja inflatornih pritisaka – ključna.

Zbog jedne od najnižih stopa radno-aktivnog stanovništva u EU, potrebno je poreznu presiju premjestiti s rada kako bismo zbog prevelikih pritisaka izbjegli iseljavanje, poreznu evaziju i odlazak u nisko oporezovane oblike prihodovanja koji u konačnici rezultiraju s manje novca za zdravstvo, mirovine i proračun.

Ovi čimbenici također dugoročno smanjuju intelektualni kapital naše zemlje, ne doprinose razvoju posebnih vještina, a u konačnici su vrlo riskantni i za same radnike jer ovise o sezonalnosti, a ne dugoročnim i kvalitetnim inicijativama i projektima kakvi se razvijaju unutar zdravih tvrtki koje bi trebale biti nositelji hrvatskoga gospodarstva.

Zadržavanjem postojećih i privlačenjem novih kvalitetnih radnika, omogućit će se i rast produktivnosti što znači da povećanje plaća neće dovesti do inflatorne spirale plaća i cijena. Mi jednostavno moramo proizvoditi i raditi više ili pristati na plaćanje viših cijena koje naše plaće ni uz najveća rasterećenja neće moći pratiti.

Uz nužno povećanje produktivnosti, rasterećenje rada je važno i kao demografska mjera, jer samo se pravednijom raspodjelom ukupnog poreznog tereta i poticanjem, umjesto kažnjavanjem, produktivnog rada stvaraju temelji za ostanak postojećeg stanovništva, ali i privlačenja novog i povratka onog koji je već otišao. Poreznim stimuliranjem rada stvorit će se i nova radna mjesta i povećati ukupna zaposlenost, što će u konačnici dovesti i do većih prihoda proračuna.

Nužna racionalizacija
Jasno je da se ovi ciljevi ne mogu postići isključivo izmjenama unutar poreznog sustava. Ne postoji porezna politika koja će biti toliko stimulativna da anulira druge loše politike koje su se godinama gomilale prvenstveno kroz nečinjenje kako se ne bi izgubila naklonost javnosti.

U HUP-u smatramo da će javnost prepoznati naš prijedlog i uvidjeti da boljih uvjeta za život nema bez reformi na rashodnoj strani proračuna, prije svega lokalne i regionalne samouprave te reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji nas trenutno puno koštaju, a za tu cijenu građani ne dobivaju uslugu koju zaslužuju.

Dodatna fleksibilizacija radnog zakonodavstva, kao i reforma sustava obrazovanja, obje usko vezane uz konkurentnost tržišta rada, također su nužne i moramo im pristupiti ozbiljno i odgovorno. Navedeno neće biti brzo, jednoglasno ni jednostavno, ali stvari koje vrijede rijetko su takve.