Od Bridgetowna preko Nairobija do Pariza, nijedna zemlja nije imuna na pogoršanje učinaka klimatske krize. Svake godine svjedočimo sve većem razaranju povezanom s klimom. U 2024. godini postavili smo niz novih rekorda: šumski požari u Čileu uništili su više od 14.000 domova, ekstremne kiše u Brazilu opustošile su 478 gradova, a gotovo dva milijuna ljudi bilo je ugroženo u Bangladešu; a u srpnju je svijet doživio najtopliji dan ikad.

Udio Afrike u emisijama stakleničkih plinova dosad iznosi samo tri posto, ali ona ipak trpi neke od najtežih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama. One sada koštaju kontinent 15 milijardi dolara godišnje, a suše i poplave izazvane klimatskim promjenama 2023. uzrokovale su nesigurnost opskrbe hranom za više od 40 milijuna Afrikanaca. Uvjereni da nijedna zemlja ne bi trebala birati između borbe protiv klimatske krize i borbe protiv siromaštva, odlučili smo doprinijeti ambicioznoj reformi međunarodne financijske arhitekture. Pariški pakt za ljude i planet, Inicijativa Bridgetown i Deklaracija iz Nairobija nastoje pružiti svaki po jedan dio slagalice. Trenutna međunarodna dinamika daje nam nadu: otvoreni su mnogi smjerovi reformi, a neki su dali rezultate. Ipak, potrebno je mnogo više napora i ne treba zanemariti nijednu opciju. Jedan ključni segment još je uvijek nedovoljno iskorišten: “porezi solidarnosti”. Takve su politike potrebne kako bi se osiguralo da svatko doprinese pravednim udjelom onome što bi trebao biti globalni napor.

Predvidivo financiranje

Postoje dijelovi gospodarstva koji su uglavnom nedovoljno oporezovani, ali zagađuju planet. To se odnosi na pomorski promet, zrakoplovstvo i, naravno, industriju fosilnih goriva, koja uživa niske efektivne porezne stope zbog državnih subvencija (ukupno procijenjenih na sedam bilijuna dolara u 2022., prema Međunarodnom monetarnom fondu). Tim se nametima može doprinijeti dodjelom dijela prihoda zemljama u razvoju. Globalni namet od 0,1 posto na trgovanje dionicama i obveznicama mogao bi prikupiti do 418 milijardi dolara godišnje. Namet na brodarstvo od 100 dolara po toni ugljičnog dioksida mogao bi prikupiti 80 milijardi dolara godišnje. Namet na vađenje fosilnih goriva od pet dolara po toni CO2 mogao bi prikupiti 210 milijardi dolara godišnje. Čak bi i djelomična preraspodjela putem poreza solidarnosti zajamčila velik izvor predvidljivog financiranja borbe protiv klimatskih promjena za te zemlje, čime bi se nadopunili tokovi službene razvojne pomoći bez povećanja postojećeg tereta duga.

Koristi bi bile znatne. Unatoč ugroženosti Afrike klimatskim promjenama, njezinom golemom potencijalu za iskorištavanje obnovljive energije i kritičnih minerala te njezinoj ulozi globalnog ponora ugljika, taj kontinent prima daleko manje financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena nego što mu je potrebno. Porezi solidarnosti mogli bi osigurati sredstva potrebna za poticanje zelenog razvoja u Africi i diljem svijeta, posebno u ugroženim zemljama s niskim i srednjim dohotkom i malim državama s malo fiskalnog prostora za izgradnju otpornosti ili djelovanje u području klime.

Ti nameti već postoje. Više od 30 zemalja trenutno provodi porez na financijske transakcije, a najmanje 21 ima namet na avionske karte. Povrh toga, čak i male inicijative kao što su Međunarodni fondovi za naknadu štete od zagađenja naftom pokazuju izvedivost međunarodnog mehanizma preraspodjele. Za repliciranje i širenje tih modela potrebna je daljnja međunarodna suradnja kako bi se ograničili poremećaji na tržištu i očuvali jednaki uvjeti.

Razgovor o mogućnostima

U tu svrhu pokrenuli smo radnu skupinu za globalne poreze solidarnosti prošle godine na konferenciji COP28. S već 13 zemalja članica, radna skupina ispituje potencijal tih nameta u pomorskom, zrakoplovnom prometu, fosilnim gorivima i financijskim transakcijama, a i istražuje mogućnosti poput nameta na plastiku ili kriptovalute. Početkom 2025. javno ćemo objaviti nekoliko konkretnih prijedloga s detaljnim i strogim procjenama utjecaja. Oni će biti skalabilni – prikupljati najmanje 100 milijardi dolara godišnje – i popraćeni jasnim procjenama potencijalnih vanjskih učinaka.

Dok se približavamo COP30 u Belemu u Brazilu sljedeće godine, političko vodstvo bit će ključno za uspjeh te inicijative. COP29 ovog mjeseca pružit će pravu priliku za razgovor o našim mogućnostima i kretanje na put prema uspjehu. Naš je plan održati poseban događaj za čelnike država i vlada kako bismo prikupili daljnju potporu našoj koaliciji za poreze solidarnosti. To je ključna prilika da se osigura da novi zajednički kvantificirani cilj Ujedinjenih naroda o financiranju borbe protiv klimatskih promjena uključuje namete solidarnosti i pokrene ambiciozne i pravedne tokove financiranja borbe protiv klimatskih promjena.

Kada je riječ o dodatnim izvorima financiranja, stručnjaci često aludiraju na “inovativne financije”. U slučaju globalnih poreza solidarnosti, jedina potrebna inovacija je ambiciozno vodstvo u dostatnoj bazi zemalja. Neka se deseta godišnjica Pariškog klimatskog sporazuma sljedeće godine pamti kao trenutak kada smo se okupili kao globalna zajednica kako bismo uveli poreze solidarnosti, pružajući financijske alate potrebne za suočavanje s velikim izazovima našeg vremena. Uoči konferencije COP29 pozivamo sve vlade da se pridruže našoj koaliciji i pozdravljamo potporu civilnog društva, poslovnih čelnika i multilateralnih institucija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost