U tjednima prije inauguracije američkog predsjednika Joea Bidena mnogi su vjerovali da će mu ostvarenje niza zadataka u zemlji ostaviti malo prostora za brz i čist raskid s isključivo transakcijskim pristupom Donalda Trumpa diplomaciji i ponovno sudjelovanje Amerike u međunarodnim poslovima.

No srećom za Sjedinjene Američke Države i za cijeli svijet, dosadašnji napori Bidenove administracije jasno ukazuju na suprotno.

Biden je snažno iznio svoja strateška načela u govoru kojeg je održao preko interneta na minhenskoj konferenciji o sigurnosti održanoj 19. veljače. Ubrzo nakon toga, američka ministrica financija Janet Yellen sažela je novi pristup Amerike međunarodnim ekonomskim pitanjima u izvanrednom pismu ministrima financija G20.

Također, 3. ožujka državni tajnik Antony Blinken iscrpno je naveo vanjskopolitičke prioritete nove administracije.

Ove izjave upućuju na nekoliko konzistentnih tema, neke od njih već se odražavaju u postupcima nove administracije. Prije svega, Bidenov pristup bit će sustavan, a ne transakcijski, s naglaskom na strateški kontinuitet i koherentnost.

U svom govoru na minhenskoj konferenciji, Biden je tvrdio da je svijet na prekretnici u borbi između autokracije i demokracije. Izjavio je da Amerika ima “zadatak poticanja” i pomaganja demokraciji da uspije. Budući da “demokracija hoće i mora prevladati”, razmatranja ljudskih prava također će biti važan dio Bidenovog cjelokupnog pristupa.

Teški kompromisi s Kinom

Amerika će se s Bidenom ponovno u potpunosti uključiti u multilateralni sustav i raditi unutar, a ne protiv međunarodnih institucija. Primjerice, Sjedinjene Američke Države ponovno su se pridružile Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015., a 22. travnja Biden će biti domaćin međunarodnom summitu o klimi na kojem se od njega očekuje najava ambicioznijih doprinosa na nacionalnoj razini sukladno s Pariškim sporazumom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sjedinjene Američke Države također su se vratile u Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava i prestale stajati na putu Ngoziju Okonjo-Iweali, bivšem nigerijskom ministru financija i višem dužnosniku Svjetske banke da postane direktor Svjetske trgovinske organizacije.

Ove rane primjere Bidenovog sustavnog pristupa na djelu treba pozdraviti. No to je pristup koji će biti suočen s osobito snažnim izazovima na dva područja: ljudskih prava i Kine.

Pažnja je skrenuta na prvi problem nakon nedavne objave izvještaja američkih obavještajaca koji jasno implicira upletenost de facto vladara Saudijske Arabije, krunskog princa Mohammeda bin Salmana, poznatog kao MBS, u jezivom ubojstvu novinara Jamala Khashoggija u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu 2018.

Objavljivanje tog izvješća naznaka je da se Bidenova administracija donekle distancira od Saudijske Arabije, a pratile su je američke sankcije protiv članova saudijskog sigurnosnog establišmenta i dužnosnika iz bliskog kruga krunskog princa. A što se tiče Kine, jasno je da Bidenova administracija smatra ideološko i ekonomsko suparništvo dominantnim obilježjem bilateralnih odnosa.

No to neće onemogućiti suradnju kad god je to moguće i korisno, osobito po pitanju međunarodnih javnih dobara kao što je djelovanje na području klimatskih promjena i obuzdavanja pandemije.Budući da će Kina uskoro doseći potencijal da se može suprotstaviti američkim kapacitetima (ako ga već i nije dosegla), SAD će morati pristati na teške kompromise u brojnim domenama.

Biden će se osloniti na snagu primjera i istaknuti uspjehe demokracija koje su sposobne skrbiti za svoje građane. On će također tvrdo pregovarati s Kinom o tehnološkim i ekonomskim pitanjima, istodobno ne dopuštajući da jasne ideološke razlike dovedu do otvorenog sukoba.

Poziv MMF-u da pripremi plan

Što se tiče ekonomskih pitanja, pismo koje je Yellen uputila kolegama iz G20 označava naglašeni povratak SAD-a multilateralizmu. Važno je da poziva Međunarodni monetarni fond da pripremi plan za novu raspodjelu posebnih prava vučenja (SDR), pričuvne imovine MMF-a, potez koji je njen prethodnik blokirao.

Nakon sastanka održanog 26. veljače, ministri financija G20 i guverneri središnjih banaka tražili su od MMF-a da razvije takav plan, za koji se nadamo da će uzeti u obzir potrebu za mogućim podupiranjem novog izdanja posebnih prava vučenja u vrijednosti 500 milijardi dolara na način koji bi pogodovao zemljama u razvoju.

To bi mogao biti prvi korak prema važnijoj reformi MMF-ovih mehanizama financiranja, koji se previše pouzdaju u ad hoc zaduživanje.

Pismo koje je poslala Yellen također sadrži dobrodošlu opredijeljenost SAD-a na rad s Inkluzivnim okvirom OECD-a i G20 o eroziji porezne osnovice i premiještanju dobiti.

Međunarodne korporacije izbjegavaju porez i agresivno ga minimiziraju, osobito u digitalnom sektoru, što predstavlja glavni fiskalni i kapitalni izazov za međunarodno gospodarstvo. Yellen kaže da SAD dijeli cilj “pronalaženja izvedivih rješenja na pošten i razuman način”.

Provedba sveobuhvatne strategije za jačanje liberalne demokracije i obnovu multilateralizma neizbježno će uključivati brojne nijanse sive jer stvarnost nameće neočekivana ograničenja.

No rani postupci Bidenove administracije i iskrenost njenih izjava nagovještaju da bi mogla postati najtransformativnija američka administracija na globalnoj razini desetljećima unatrag.

Međutim, hoće li se to dogoditi najviše ovisi o Bidenovom poticanju gospodarskog napretka u zemlji za sve Amerikance. Vođenje svojim primjerom počinje kod kuće.

© Project Syndicate 2021.