Čak 88 posto Amerikanaca smatra da su agresivnost i konflikt na radnom mjestu vodeće karakteristike neprofesionalizma. Negativni efekti konflikta sa suradnicima i menadžerima dalekosežni su i skupi. Znatan dio menadžerskog vremena i energije svakodnevno se troši na podizanje negativne radne atmosfere. Takvi radni uvjeti nužno vode manjoj produktivnosti, povećanom stresu, lošijoj kvaliteti rada, visokom postotku rezignacije, izostajanju s posla… Sukob na radnom mjestu rezultat je različitih faktora. Jedan od najozbiljnijih je kada se zaposlenik osjeća iskorištenim. Ovakva vrsta sukoba vrlo se lako može dogoditi u situaciji kada šef s vrlo visokim zahtjevima očekuje od suradnika isti nivo predanosti i odgovornosti kakve stavlja pred sebe, a da im istovremeno uskraćuje odgovarajuću kompenzaciju za prekovremene sate ili pak rad vikendom.

Prljave igre
S druge strane, zaposlenici često imaju nerealna očekivanja vezana uz vlastito radno mjesto ili pak ne razumiju što se od njih zaista očekuje. Što poduzeti i kako eliminirati mogućnosti sukoba i reducirati stres na radnom mjestu? Kao prvo, sama tvrtka mora utvrditi nivo komunikacijskih sposobnosti svojih menadžera, ne samo u smislu komunikacije sa zaposlenicima, nego i njihovu sposobnost mentoringa i građenje organizacijske kulture komuniciranja, bez obzira na nivo odgovornosti i vrstu obavljanog posla. Kako bi se smanjio sukob, slušajte sa strpljenjem čak i kada vjerujete da osoba nije u pravu ili kada su tvrdnje irelevantne. Pazite da ostanete emotivno indiferentni, osobito u potencijalno konfliktnim sutacijama. Krenite naprosto od toga da najprije razumijete sugovornika, a samu evaluaciju ostavite za kasnije kada budete tražili dodatna objašnjenja i odgovore na izjave s kojima se ne slažete ili niste sigurni da ste ih razumjeli. Tvrtka se treba pobrinuti da ima jasno definiranu strukturu poslova i pozicija na organizacijskoj razini. Nestruktirane organizacije nužno dovode do prljavih igara borbe za moć koje se neminovno završe kaosom, a vrlo često vrlo visokim pravnim troškovima. Za stvaranje zdrave i produktivne atmosfere na radnom mjestu, osim intelektualne stimulirajuće atmosfere, nužno je razvijati emotivno inteligentan menadžment. Za razliku od intelektualne inteligencije, emotivna inteligencija je vještina koja se uči. Postoje različiti aspekti i primjene emotivne inteligencije. Osnovni princip je baziran na razvijanju vještine koja se odnosi na balansiranje inteligencije i emocija, postizući maksimalnu efikasnost i zadovoljstvo. Tvrtke često puta zanemaruju činjenicu da smo svi mi “ljudi” sa širokim spektrom životnih dinamika.

Zdrav balans
Menadžeri s visokim stupnjem emotivne inteligencije u stanju su naći zdrav balans između zaposlenikovih individualnih potreba i interesa tvrtke. Kao što postoje nekompetentni i neprofesionalni menadžeri, tako postoje i nekompetentni i neprofesionalni zaposlenici. Je li ljutnja nužno negativna i destruktivna? Nikako. Kada vam netko kaže: “Pričekajte trenutak, ja nisam zadovoljna ovakvim pristupom. Postoji li još neko rješenje?”, to ne znači da je nezadovoljstvo i ljutnja odraz destrukcije, nego želja da se stvari sagledaju iz drugog aspekta, te da se pronađe najbolje moguće rješenje. Na kraju, možete biti kovači vlastite sudbine. Vaš vlastiti pozitivni stav prema poslu moćan je pokretač lanca pozitivnih i uspješnih događaja koji otvaraju niz novih mogućnosti.

Prava umjetnost prezentiranja

Odgovornost je prije svega tvrtke da ima unaprijed utvrđeni način na koji će se nositi i kazniti nekooperativne i problematične zaposlenike. Na menadžeru je da objasni zaposleniku što se od njega očekuje, kako to može postići, te što će se dogoditi ne bude li poštovao unaprijed određena pravila igre. Prava je umjetnosti prezentirati problematičnu situaciju zaposleniku na način koji nije zastrašujući i ne izaziva osjećaj nesigurnosti koji ga može dodatno paralizirati i time produbiti ionako kompliciranu situaciju.