Kreativna industrija u Hrvatskoj još je nepoznanica pa tako i činjenica da može otvoriti podosta radnih mjesta i donijeti dobit. Velika Britanija u ovoj grani gospodarstva danas zapošljava dva milijuna ljudi, a Vlada sa (preračunano) po 2,75 milijardi proračunskih kuna podupire ovaj sektor koji ima dvostruko veći godišnji prirast od ostalih gospodarskih grana zajedno.

Adut za budućnost
Riječ je o konstantno rastućem sektoru globalnog gospodarstva koji stvara i koristi proizvode intelektualnog vlasništva i kreativnih usluga. Obuhvaća široki spektar djelatnosti: izdavačka, filmska, audiovizualna, zanatska, dizajnerska, arhitektura, likovna umjetnost, proizvodnja glazbala i drugo. Stručnjaci govore kako su upravo kreativnost i inovativnost veliki gospodarski adut za budućnost. Razvojem kreativne industrije bazirane na kreativnom potencijalu, individualnoj poduzetnosti u kombinaciji s postojećim hrvatskim imidžem Hrvatskoj bi moglo omogućiti ravnopravno sudjelovanje na gospodarskom tržištu jedinstvene Europe. Istaknuto je to na nedavnoj prezentaciji projekta Creative Croatia u Varaždinu čiji je inicijator konzultantska tvrtka Brainswork iz Beča koja se prvenstveno bavi kreativnom industrijom, umrežavanjem resursa i održivim razvikom. Koordinatorica je projekta Creative Croatia Selma Prodanović, CNO Brainsworka i predsjednica udruge Creative Europe. Vrijednost i potencijale kreativne industrije već je uočio Grad Varaždin. “Svjesni smo da kreativnost i ideje najviše vrijede, a priču o kreativnoj industriji treba konkretizirati. Iako imamo već dosta informacija o kreativnim potencijalima ovoga kraja, inicijative trebamo staviti na jedno mjesto. Ako prepoznamo vrijednost i potencijal određenog projekta, grad će pružiti razne vrste potpora. Kad su financije u pitanju, u gradskom proračunu već postoje pričuvna sredstva za dobre ideje koje ćemo sustavnije financirati od iduće godine. Planiramo osiguravati i radne prostore, primjerice, u vojarni. Pomagat ćemo kreativcima i preporukama pri dizanju kredita jer jednom umjetniku nije lako dići kredit”, kaže akademski slikar Ivan Mesek, dogradonačelnik Varaždina.

Potpora politike
Projekt Creative Croatia podupire i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Razvojna agencija Sjever. Partneri važni za kreativnu industriju u Hrvatskoj jesu kreativni poduzetnici i poduzetni kreativci, predstavnici financijskog sektora i različitih razina vlasti, gospodarskih udruženja, dizajnerskih, arhitektonskih, producentskih…

Studiji upravljanja kreativcima
Važnost kreativne industrije prepoznata je diljem Europe. Estonija, Letonija (Latvija) i Litva provele su sveobuhvatno lokaliziranje resursa kreativne industrije. U Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj postoje studiji upravljanja kreativnim poduzećima. Barcelona, Helsinki, Göteborg, talijanske regije poput Lombardije imaju odjele uprave za razvoj kreativne industrije. Zemlje članice Nordijskog vijeća oformile su regionalnu mrežu kontakata za svoje kreativne industrije. Programima poput Media ili Digieurop te različitim inicijativama Europska unija stvara stimulirajuće okružje za razvoj kreativne industrije u zemljama članicama i kandidatima.

Najdinamičnija grana gospodarstva

U Austriji su 2000. godine kreativna poduzeća zabilježila dobit od 20,6 milijardi eura, što je prirast od 49% u pet godina, a radnih mjesta u istoj grani bilo je 29% više nego li prije pet godina. Posljednji podaci kreativne industrije u Austriji govore kako je kreativna industrija ostala najdinamičnija grana gospodarstva ove zemlje. Slična pozitivna iskustva s kreativnom industrijom imaju i zemlje u razvitku poput Indije, Kolumbije i Filipina. Primjeri dobre prakse su i Nizozemska, Novi Zeland i Letonija (Latvija).