Pčele će ostati bez svojih uzgajivača ako se i dalje nastavi negativni trend smanjivanja broja mladih pčelara u ukupnoj pčelarskoj populaciji. Takav problem se već događa u Francuskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, a u Hrvatskoj bi se mogao osjetiti za desetak godina. Potvrđuju to i konkretni brojevi. Dugogodišnji profesionalni pčelar Milan Kramer, dopredsjednik Udruge pčelara Slavonije i Baranje “Radilica” iz Osijeka, anketirao je 90 od ukupno 450 pčelara s područja Osječko-baranjske županije gdje djeluje šest pčelarskih udruga i jedno udruženje. S podacima je upoznao i predstavnike Hrvatskog pčelarskog saveza, a cilj mu je bio, kako sam kaže, odgonetnuti koliki je interes za pčelarstvo među pojedinim pčelarskim generacijama, koliko imaju košnica te koliko meda godišnje proizvode.
“Samo tri pčelara stara su između 20 i 30 godina, a najviše anketiranih, njih 25, u skupini je pčelara starih između 41 i 50 godine života. Uočljivo je kako je vrlo malo mladih pčelara u dobi do 40 godina, njih svega 20. To je 22 posto ukupnog broja anketiranih, a istovremeno u dobi od 61 do 80 godine imamo 27 pčelara od kojih čak 70 posto nemaju nasljednika zainteresiranog da se uhvati ”u koštac“ s pčelama”, tumači Kramer. Ne čudi ga stoga ni podatak da je najviše “sitnih” pčelara (njih 51) koji imaju do 50 košnica, a samo su tri pčelara koja svakodnevno brinu za 201 do 300 košnica. Smatra kako je i takva situacija dobra jer i manji pčelari koriste biljnom svijetu jer oprašivanjem njihove pčele produžuju život za oko 20.000 različitih biljnih vrsta na ovom području. Sugerira kako bi takve pčelare trebalo educirati za proizvodnju ekološkog meda koji nedostaje na tržištu.

“Slavonski pčelari u prosjeku godišnje, po jednoj košnici, proizvedu između 50 i 60 kilograma meda. On se najčešće prodaje ”s kućnoga praga“ ili djelomično završava na tržnici, a ostatak se daje otkupljivačima pri čijem se izboru najviše gleda visina otkupne cijene meda i rokovi isplate”, nastavlja Kramer, dodajući kako se pravi pčelarski bum upravo zbog dobre otkupne cijene meda i njegova izvoza u zemlje Europske unije dogodio 2003./2004. godine. Tada su se mnogi, novi pčelari odlučili kreditno zadužiti, a sada zbog promijenjenog stanja na tržištu svoju pčelarsku opremu rasprodaju.
“Koliki je točan broj pčelara u Hrvatskoj nije poznato, ali se pretpostavlja kako se kreće oko 12.000, prema evidencijama iz pčelarskih udruga. Problem je i što se mnogi pčelari ne žele učlaniti u udruge i savez jer smatraju da im je preskupa članarina od 250 kuna godišnje u Hrvatskom pčelarskom savezu za što dobiju i besplatni primjerak časopisa Hrvatska pčela. Na tu cijenu još moraju platiti između 50 i 100 kuna članstva udruzi kojoj pripadaju. Pravih podataka stoga nema jer se pčelari boje da će im se nametnuti plaćanje poreza koji im je svojom odlukom ukinula još kraljica Marija Terezija. Posljednjih godinu dana ipak se za poticaje prijavljuje oko 230.000 košnica, a to pravo ostvaruju oni pčelari koji su upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i imaju najmanje 30 košnica”, objašnjava pčelar Kramer.