Na hrvatskom tržištu rada sve je manje mjesta za informatičare, a sve više za informatički pismene. Unatoč tome što je prema preliminarnim rezultatima agencije IDC Adriatics hrvatsko ICT tržište u 2005. godini poraslo za 10,9 posto, potražnja za informatičarima je prepolovljena. Lani su IT tvrtke u Hrvatskoj mjesečno zapošljavale po 36 informatičara. Samo godinu prije mjesečno im je trebao dvostruko veći broj takvih zaposlenika, njih 69, a veća je potražnja za informatičarima bila čak i u 2003. godini, po 49 mjesečno. To su podaci Državnog zavoda za statistiku.

Varljiva statistika
DZS tvrdi da je u posljednje tri godine otvoreno gotovo 2000 novih radnih mjesta u ICT sektoru u Hrvatskoj od ukupno 7073 koliko ih je bilo u prosincu 2005. Najveći rast novih radnih mjesta ostvaren je tijekom 2004. godine kada je zaposleno čak 848 informatičara. Velik ih je broj zaposlen i godinu prije, njih 590, dok je najmanje radnih mjesta u ICT sektoru u Hrvatskoj otvoreno u 2005. godini, svega 434. Međutim, sve te rezultate ipak treba uzeti s rezervom jer u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena klasifikacija kojom bi se točno obuhvatilo sve djelatnike u informatici i prozvalo ih se informatičarima. U tom pogledu Državni zavod za statistiku ima najstrožu klasifikaciju: informatičari su samo oni zaposlenici koji rade u tvrtkama koje obavljaju računalne i srodne djelatnosti što je prema nacionalnoj klasifikaciji zanimanja označeno šifrom “K72”. Međutim, pod tom šifrom u ukupnom broju informatičara u Hrvatskoj broje se uz programere, sistem-inženjere i ostale informatičare ujedno i drugi zaposlenici IT tvrtki poput menadžera, tajnica i računovođa. S druge strane, ne broje se informatičari koji rade u tvrtkama koje nisu primarno orijentirane na informatiku. Danas informatički odjel s timom do desetak, pa i više informatičara imaju sve velike tvrtke u Hrvatskoj, a također nešto manji IT odjeli mogu se pronaći u većini srednjih tvrtki. To je razlog zašto svoje podatke o broju informatičara u Hrvatskoj objavljuje niz udruga i institucija.

Programeri višak
Primjerice, procjena Hrvatske gospodarske komore slaže se s podacima Državnog zavoda za statistiku. Hrvatski informatički zbor svoj je posljednji podatak objavio za 2002. godinu, a tvrdi da je u Hrvatskoj već tada bilo zaposleno 20.492 informatičara, od kojih je njih 12.662 radilo u tvrtkama kojima je informatika bila osnovna djelatnost. Prema ostalim procjenama koje su objavljivali razni analitičari i specijalizirani informatički časopisi, u Hrvatskoj je zaposleno od šest do 20.000 informatičara. Posljednju takvu procjenu objavilo je prošli tjedan informatičko učilište Algebra, prema kojoj je lani u Hrvatskoj radilo 20.044 informatičara. Većina je informatičara bila zaposlena u ICT sektoru i IT odjelima raznih tvrtki. U Algebri su procijenili da će u iduće dvije godine u ICT sektoru u Hrvatskoj broj zaposlenih narasti na 26.600 informatičara što je 6556 informatičara više nego lani. Statistike pokazuju da je sve manja potražnja za informatičarima koji izravno rade na informatičkoj proizvodnji, a sve veća za onima koji daju podršku za tehnologije koje dolaze iz uvoza. Prema istraživanju portala MojPosao objavljenom lani, u Hrvatskoj pada potražnja za programerima, a raste za sistem-inženjerima, mrežnim stručnjacima i web-dizajnerima.