Da bismo uspjeli u uvjetima sve bržih promjena i sve veće konkurencije koji vladaju u svijetu suvremenog biznisa, moramo biti kreativni. U osnovi kreativnosti leži sposobnost divergentnog razmišljanja koje za razliku od ustaljenog, jednoznačnog, konvergentnog zaključivanja, omogućuje uočavanje, doživljavanje i kombiniranje stvari i pojava na nov, svjež i neuobičajen način koji za posljedicu ima bogatu produkciju novih, jedinstvenih i drukčijih ideja i djela. Uviđajući važnost kreativnosti, napredni poslodavci u Japanu svojim zaposlenicima dopuštaju da dio svog radnog vremena provedu u razmišljanju, maštanju i eksperimentiranju pa se, primjerice, kao rezultat tih procesa u Hondi godišnje prijavi nevjerojatan višemilijunski broj inovacija i poboljšanja. Osim što je produktivan i originalan, kreativan je čovjek znatiželjan, intelektualno razigran, otvoren za nova iskustva, te tolerantan i prilagodljiv novom i različitom u vlastitom i tuđem mišljenju, postupcima i produkciji. Kreativna osoba spremno reagira i stupa u akciju neovisno o tome je li riječ o poticaju iz okoline ili iz spektra vlastitih ideja. Kreativne osobe su sigurne u sebe i svjesne svojih vrijednosti. Suprotno uvriježenom mišljenju, kreativnost nije svojstvena samo umjetnicima i znanstvenicima čije stvaralaštvo u idejama ili tvorevinama predstavlja originalni i opće priznati doprinos čovječanstvu. S kreativnošću se mogu pohvaliti svi koji na bilo kojoj razini otkriju i stvore nešto novo i drukčije od očekivanog i ustaljenog. Iako na pojavu kreativnosti uveliko utječe naslijeđe, psiholozi tvrde da se kreativan način razmišljanja može usvojiti kroz različite metode za poticanje kreativnosti. Primjerice “Oluja ideja” ili “Brainstorming” grupna je tehnika u kojoj se ideje proizvode u emocionalno opuštenoj atmosferi oslobođenoj straha od kritike u kojoj su sve ideje dopuštene i jednako vrijedne. “Sinektika” se zasniva na svjesnom usmjeravanju mišljenja na sagledavanje nečeg starog i poznatog na nov način i uočavanju starog principa u novoj ideji ili pojavi. Cilj tehnike je postići originalne ideje oslobađanjem od ustaljenih navika u procesu rješavanja problema. Metoda “Prisilne transformacije” temelji se na “prisiljavanju” svijesti na zamišljanje novih svojstava uobičajenih predmeta, situacija ili pojava provođenjem niza zadanih transformacija poput “povećati”, “smanjiti”, “okrenuti”, “adaptirati” ili “modificirati”…
(Valerija Rodek)

Kako razviti svoju kreativnost

Rutina ubija kreativnost pa povremeno razbijte svoj dnevni ritam nekim neočekivanim aktivnostima, primjerice sastankom u kafiću, umjesto u uredu
Svojem mozgu priuštite što više novih poticaja te, primjerice, pročitajte druge novine, umjesto u kino otiđite u kazalište
Svakodnevno rezervirajte vrijeme za ljenčarenje i fantaziranje
Što više se igrajte sa svojim djetetom i izmišljajte priče umjesto da mu po stoti put čitate istu bajku
Na poslu odmah udovoljite svim obvezama kako mozak ne bi nepotrebno opterećivali nedovršenim poslovima