Najveće su nade hrvatske informatike Goran Žužić, Igor Čanadi, Relja Medić, Domagoj Kusalić, Bruno Rahle i Filip Pavetić. Njih šestorica programskim jezicima služe se jednako dobro kao i hrvatskim jezikom. Riječ je o dobitnicima šest medalja za Hrvatsku na 19. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi koja je nedavno održana u Zagrebu. Najbolji mladi programer na svijetu je Poljak Tomasz Kulczynski. On je u šest informatičkih rundi skupio ukupno 574 bodova, dvadesetak više od dugoplasiranog Yi Yanga (555) i trećeplasiranog Hua-yang Gua (525) iz Kine.

Predstavnici 77 zemalja
Olimpijada je okupila timove iz 77 zemalja svijeta, dok se za medalje borilo ukupno 297 natjecatelja. Dvadeset i četiri natjecatelja dobila su zlatnu medalju, 46 srebrenu i 68 brončanu medalju. Zlatnu medalju za Hrvatsku osvojio je Goran Žužić koji se sa 514 bodova u ukupnom poretku plasirao na četvrto mjesto. Srebreno odličje za našu zemlju osvojio je Igor Čanadi koji se sa 315 bodova plasirao na 55. mjesto. Brončane medalje pak pripale su dvama hrvatskim timovima. U prvom hrvatskom timu Relja Medić i Domagoj Kusalić osvojili su sa 250 bodova 96. mjesto, dok su u drugom hrvatskom timu Filip Pavetić osvojio 256 bodova, a Bruno Rahle 188 bodova. Mladi hrvatski programeri dosad su na Međunarodnim informatičkim olimpijadama osvojili tri zlatne medalje, te brojne srebrne i brončane medalje. Međunarodna informatička olimpijada održava se jedanput godišnje i okuplja najbolje mlade programere na svijetu. Olimpijada je koncipirana kao dvodnevno natjecanje u rješavanju problemskih zadataka na računalu za informatičare do 19 godina. Mladi informatičari problemske zadatke moraju riješiti korištenjem programskih jezika, te gotova rješenja poslati preko mreže na ocjenjivanje. Svaki zadatak ocjenjuje se s bodovima od 0 do 100. Između ostalog, jedan od ovogodišnjih zadataka bio je o velikoj zagrebačkoj poplavi iz 1964. U zadatku se navodi da se te godine Sava prelila iz korita te je bujica rušila slabe zidove. Iz pojednostavljene sheme zidova trebalo je pomoću računala odgovoriti na pitanje koji zidovi nisu stradali u poplavi. Ovaj i slični problemski zadatci napravljeni su na algoritamskoj osnovi, te su ih natjecatelji rješavali korištenjem programskih jezicika PASCAL/C/C++, a sve je rađeno pod operativnim sustavom Linux.

Znanja i iskustva
Natjecateljski dio olimpijade bio je vrlo uzbudljiv. Svaku državu na informatičkoj olimpijadi predstavlja reprezentacija od najviše četiri učenika koji se natječu pojedinačno. Upravo stoga Filip Pavetić i Bruno Rahle kao peti i šesti natjecatelji iz Hrvatske, domaćina ovogodišnje 19. Međunarodne informatičke olimpijade, sudjelovali su kao neslužbeni hrvatski tim. Međunarodnu informatičku olimpijadu pokrenuo je UNESCO prije dvadeset godina. Ideja vodilja cijelog natjecanja je stimulirati interes mladih za informatička znanja i tehnologiju. Drugi, danas sve važniji cilj je uspostaviti razmjenu znanstvenih i kulturnih iskustava. Tako su u okviru olimpijade održana brojna predavanja i predstavljanja zemalja i tehnologija.