Posljednja desetljeća obilježile su sve izraženija globalizacija poslovanja, revolucija informacijske tehnologije i ekonomije znanja, otvaranje novih tržišta i političke promjene. Značajan je i još izraženiji fokus poslovnog sektora na potrošače i zadovoljavanje njihovih želja i potreba, uspon nevladinih organizacija i njihovih aktivnosti, ali i rastući nedostatak povjerenja u institucije tržišnog gospodarstva. Sve te međusobno povezane pojave dovele su do vrlo ozbiljnih promišljanja o važnosti usvajanja i provedbe koncepcije društveno odgovornog ponašanja – DOP kao jednog od najvažnijih odgovora na izazove suvremenog poslovanja i razvoja. Gospodarstvo svojom snagom po prirodi stvari utječe na javnu politiku i odlučivanje na različitim razinama. Kroz svoje poslovne aktivnosti gospodarstvo doprinosi stvaranju novih radnih mjesta, stvaranju bogatstva i njegovoj odgovornoj raspodjeli smanjujući tako socijalne troškove.

Agenda iz Lisabona
Društveno odgovorno ponašanje došlo je u fokus europske strategije konkurentnosi u posljednjih desetak godina tako da je tek 2000. godine u Lisabonu napravljena agenda u kojoj se definiraju misije i ciljevi DOP-a. U konkretnom slučaju to znači da se Europu želi učiniti najkonkurentnijim i nadinamičnijim gospodarstvom na svijetu, zasnovanim na znanju i održivom ekonomskom razvoju s više kvalitetnijih radnih mjesta i boljom društvenom kohezijom i uključenošću. No kako je društveno odgovorno ponašanje prilično konfuzan pojam kako za širu javnost, tako i za poslovne krugove, u Lisabonu je odlučeno da će se u prvih pet-šest godina okupiti odgovarajuće ljude i organizacije te u kratkoročnom razdoblju doprijeti do pola milijuna poslovnih ljudi. Poslije toga je nužno probuditi znanje, raširiti osviješćenost i primjenu DOP-a kroz edukaciju, alate menadžmenta i razmjenu znanja te proširiti dijalog o društvenoj odgovornosti između poslovnog sektora i ostalih sudionika u procesu.
Razvijene zemlje Europske unije krenule su nakon toga u ostvarivanje ciljeva DOP-a pa je tako u Belgiji donesen prvi zakon o dobrovoljnom označavanju “odgovorne proizvodnje” u Europi, Francuska je donijela prvi zakon o obveznom trobilančanom izvještavanju za kompanije izlistane na burzi (financijski, društveni i ekološki aspekti poslovanja). Švedska je zemlja u kojoj je DOP i prije bio izraženije nego na ostatku Starog kontineta pa je ona svoj doprinos odlučila dati kroz promicanje DOP-a u zemljama u razvoju kroz “Švedsko partnerstvo za globalnu odgovornost”. Velika Britanija je pak kao najrazvijenija zemlja u DOP-u organizrala 60 vladinih inicijativa te postavila prvog ministra za društveno odgovorno ponašanje, a na Londonskoj burzi kotira index FTSE4Good. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj također postoji čitavi niz aktivnosti u sferi društveno odgovornog ponašanja, no i da istodobno dobar dio toga nije strateški osmišljen, strukturiran ili obuhvaćen izvještajima. DOP je u Hrvatskoj problematičan jer su tržišta relativno nezrela i nude ograničene mogućnosti izbora. Poduzimaju se početni napori u tom smjeru, kao što, na primjer, tvrtke koje ističu da su kriterije DOP-a uvrstile u postupak kreditnog procjenjivanja i odlučivanja o kupnji.

Prvo socijalno izvješće
Zagrebačka banka je jedna od takvih tvrtki koja je pionir društveno odgovornog ponašanja u Hrvatskoj koja je 2005. godine prva izdala socijalno izvješće. U Zabi objašnajvaju da već godinama koriste kapital svojeg ugleda i pozicije na tržištu kao polugu kojom otvaraju vrata “svemu što vodi na bolje”. Ove godine Zaba je lansirala krovnu marku “Zajedno” za sve društveno odgovorne aktivnosti kako bi se postigla integracija i konzistentnost u vizualnoj komunikaciji. Program “Zajedno” obuhvaća aktivnosti održivog razvoja, donacija, sponzorstava, edukacije i humanitarne projekte. U posljednjih šest godina Zaba je donirala 17 milijuna kuna za donacije i ekološke projekte, dok je u kreditiranje projekata zaštite okoliša i održivog razvoja, poput vjetroelektrana Trtar-Krtolin kod Šibenika, plasirano više desetaka milijuna eura. Najnoviji primjer bankarskog DOP-a nedavna je donacija tri najveće hrvatske banke, Zagrebačke, Privredne i Splitske, CT-uređaja vrijednog pola milijuna eura KBC-u Zagreb. Coca-Cola Beverges već nekoliko godina, prva u Hrvatskoj, objavljuje izvješće o održivosti koje obuhvaća ekonomske, društvene i ekološke aspekte njihova poslovanja. Koprivnička tvrtka za proizvodnju ambalaže Hartman prva je pak u Hrvatskoj koja je za cjelovito poštivanje prava radnika dobila certifikat za društvenu odgovornost SA 8000. Riječ je o normi koju dodjeluje Međunarodna organizacija za društvenu odgovornost – SAI, a temelji se na načelima niza međunarodnih normi iz područja ljudskih prava.

Odnos s lokalnom zajednicom
Zagrebačka pivovara još je jedna od tvrtki koja društveno odgovorno ponašanje vidi kao sastavni dio svojeg poslovanja. Tako je pivovara uložila, ili joj je to u planu, ukupno 2,5 milijuna eura na smanjenje buke i smrada iz svojeg pogona na zagrebačkom Črnomercu. U Zagrebačkoj pivovari objasnili su da im je dobar odnos s lokalnom zajednicom vrlo bitan, kao i lokacija tvornice u središtu grada koja odražava “duh njihovih brendova”. Rovinjska Adris grupa također ulaže velika sredstva u DOP pa je tako, ističu, u posljednjih desetak godina donirano 50 milijuna kuna u različite kulturne i humanitarne projekte. Predsjednik Uprave Adris grupe, Ante Vlahović, otišao je još i dalje pa je tako proteklog vikenda darovao Porečko-pulskoj biskupiji 2000 svojih osobnih dionica vrijednih više od milijun eura. Iako on osobno nije komentirao donaciju, iz Adrisa su objasnili da on već duže vremena u privatnosti potpomaže razne humanitarne projekte i instiucije. Koprivnički Carlsberg pak velik dio svojih donacija usmjerava na kulturne projekte, a vjerojatno njihov najpoznatiji projekt spomenik je biciklu u središtu Koprivnice. U Plivi, uz klasične humanitarne i lokalne projekte DOP-a, za koje se godišnje osigurava oko četiri milijuna kuna, posebnu pozornost pridaju projektima javnim zdravstvenim programima i edukacijama.

B. Gates i W. Buffet najveći filantropi
U svjetskim razmjerima gotovo sve najveće korporacije, kao i njihovi čelni ljudi, imaju vlastite zaklade, koje uglavnom odražavaju smjer njihove proizvodnje ili pak životnu filozofiju vlasnika. Najveća takva zaklada zasigurno je ona osnivača i vlasnika Microsofta Billa Gatesa i njegove supruge Melinde. Fondacija za zaštitu globalnog razvoja “Bill and Melinda Gates Fundation” pokrenuta je 2000. godine transferom znatnog dijela Microsoftovih dionica u njenu imovinu. Fondacijska imovina danas je veća od 34 milijarde američkih dolara, a 1,4 milijarde dolara odobreno je za direktne dotacije. Da Gates ne bi bio usamljen u svojoj “Top filantropiji”, pobrinuo se drugi najbogatiji čovjek na svijetu, Warren Buffett, koji je Gatesovoj zakladi donirao oko 37 milijardi dolara, odnosno čak 80 posto svojeg bogatstva, čime je postao najizdašniji humanitarac u povijesti.