Kada su inovacije u pitanju ono na što se većina članova uprave žali je sporost u njihovom razvoju, piše Harvard Business Review. Glavno pitanje glasi: Kako to da nam treba cijela vječnost kako bi razvili ideje koje će pokrenuti tržište ili otkriti nove tržišne niše, kada se istodobno čini kako su startupovi puni novih tehnoloških ideja.

Frustracije su još veće zbog činjenice kako su viši izvršni direktori naviknuti obavljati stvari brže, određivati rokove, pratiti razvoj projekta korak po korak i često provjeravati svoje timove, a čini se da sve to ne radi kada su tržišne inovacije u pitanju. Dapače, kao da usporava njihov razvoj, piše Harvard Business Review. Čini se da sve navedeno pomaže u provedbi strateških planova kompanija, ali ne u dolasku do novih ideja. Kako je već pisao Steve Blank, poduzetnik iz silicijske doline i jedan od gurua startupova "razvoj novih ideja podrazumijeva potpuno novu školu poslovnog razmišljanja od razvoja strateških planova". Ubrzavanje potrage za dobrom poslovnom strategijom različito je od provođenja te strategije, a inovacija u svemu tome posebna je priča.  

Harvard Business Review donosi pet načina na koje se može ubrzati razvoj poslovnih inovacije:
Treba oformiti male usmjerene timove. Mali timovi uvijek razvijaju ideje brže od velikih tromih timova. Jedno od pravila Jeffa Bezosa koje se provodi u Amazon.comu je da je najbolji razvojni tim onaj koji se može nahraniti s najviše dvije pizze. Greška koju rade mnoge velike kompanije je da im mali razvojni timovi preslikavaju veliku organizacijsku shemu. Pa su timovi pretrpani ljudima iz raznih pomoćnih službi poput pravne službe, predstavnika ljudskih potencijala itd. Takvi timovi jednostavno nisu dovljno fokusirani i ne mogu u kratkom vremenu proizvesti novu ideju. Razvojni timovi moraju biti usmjereni na razvoj jedne ideje te prema njenom ostvarenju i okupljeni. I u svakom slučaju projektni menadžer trebao bi biti fokusiran na eliminaciju svega što bespotrebno odvalači vrijeme tima.  

Treba nastojati upoznati tržište. Uvod u zadnju Blankovu knjigu, svojevrsni priručnik za startupove glasi: "Izađite iz zgrade!" Velike kompanije orijentirane su na istraživanja koja se provode za stolom. Njihova istraživanja provode konzultanti koji se vode veličinom tržišta i svojim strategijama, a potraga za poslom sutrašnjice mora biti obavljena na tržištu u bliskom kontaktu s potrošačem. Naime, tržište koje još ne postoji nije moguće mjeriti i kvantificirati u planovima, zato razvojni tim mora provesti što više vremena u kontaktu s dobavljačima, partnerima i potencijalnim korisnicima. Još veći benefiti u razvoju ideja dolaze u trenutku kada tim pokuša prodati ili proizvesti svoju ideju, tako se otkrivaju ograničenja ideje. 

Treba mjeriti naučeno, a ne postignuto. Teško je kvantificirati rezultate kada se radi o novim idejama. IBM-ovi stručnjaci kada mjere rezultate idejnih timova mjere broj korisnika s kojima je tim bio u kontaktu ili brzinu kojom se razvija prototip. Izvršni direktori tada tim mjere kroz pitanja poput "Što ste naučili?" ili "Što još uvijek ne znate?". Idejni tim morao bi moći nabrojati materijalne koristi koje se mogu ostvariti od ideje, a ne razvući tablicu koja mjeri pokušaje.

Financiranje treba povezati sa smanjenjem rizika, a ne s kalendarom. Većina ulagač u nove idejne projekte nema budžete koji se mijenjaju polugodišnje ili kvartalno već sredstva za projekt osiguravaju na bazi predviđanja što će razvojnom timu trebati – od tehničkih poteškoća i potreba do troškova uvjeravanja korisnika da kupe upravo tu ideju. Ako ukolne te nesigurnosti ulagači idu dalje, ako ne okreću se novim timovima i idejama. Kompanije bi morale biti svjesne činjenice da nije svakoj ideji suđen uspjeh, ali bolje je zaorati ranije nego kasnije biti u većim gubicima jer je netko drugi pronašao najbolji način za prodaju ideje. 

Vođe tima i oni koji donose odluke moraju imati dovoljno iskustav, a to se treba utvrditi prije nego se poslože ostali podaci. Obično razvojne timove u kompanijama vode top menadžeri iz komapnije. Ali ako se traga za novim idejama koje izlaze izvan okvira poslovanja kompanije onda možda postojeći top menadžeri nisu najbolji izbor. Možda neki članovi izvršnog kadra mogu biti uzeti u obzir prilikom odabira vođe idejnog tima. Također, stoji argument da su ponekad bolji vođe oni iz vana koji su bili u doticaju s tržištem na drugačiji način.  I na kraju Harvard Business Review navodi kratki test je li idejni tim uspješan. Naime, treba mjeriti odnos između vremena provedenog u pripremi materijala za sastanke ili istraživanje naspram vremena provedenog s korisnicima, u razvoju proizvoda ili razgovoru s potencijalnim partnerima. Ako je taj omjer viši od 1:3 kompanija je u problemima. 

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’