U Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom tvrde da je bez obzira je li riječ o poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, vojnim kompleksima, poslovnim prostorima ili drugoj imovini, nemoguće precizno odgovoriti koliki je broj nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.

Promjenjiva kategorija
Iz Ureda nam je stiglo pojašnjenje da se: “Očevidnik državne imovine ustrojen u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom na temelju Pravilnika o Očevidniku imovine, kontinuirano nadopunjava relevantnim podacima kada se država utvrđuje vlasnikom. Dakle, riječ je o promjenljivoj kategoriji jer se kontinuirano stječe i otuđuje imovina, a velika se pozornost polaže na imovinsko-pravnu i tehničku identifikaciju nekretnina kako bi podaci u Očevidniku bili vjerodostojni. U tehničkom smislu, program Očevidnika se stalno nadograđuje i usavršava u suradnji s društvom APIS IT, agencijom za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama.” Hrvatska, tumače dalje u Uredu, stječe pravo vlasništva nad imovinom na više načina, primjerice, na temelju zakona, pravnog posla i sl. Jedan dio imovine je uknjižen kao vlasništvo Republike, jedan dio je neosporno izvanknjižno vlasništvo, a za jedan dio u tijeku je utvrđivanje vlasništva. Kad je tomu tako, bilo je i razumljivo što od Ureda nismo dobili konkretan odgovor ni na sljedeće pitanje koje je bilo postavljeno na temelju prijašnjih revizija o poslovanju Ureda, u kojima ima dugovanja na ime onih nekretnina od kojih se ne može naplatiti najam. Ured je ipak predočio podatke o tomu koliko je površina nekretnina i koje vrijednosti ustupljeno jedinicama lokalne samouprave u razdoblju do 2008. za gradnju poduzetničkih zona. Takvih nekretnina ima 102 i ukupne površine su gotovo 20 milijuna četvornih metara, točnije 19,974.186,55 kvadrata. Njihova vrijednost iznosi gotovo pola milijarde ili 482,714.191,94 kune, a najveći broj nekretnina za te svrhe dobila je Osječko-baranjska županija (15), Zagrebačka (12), Virovitičko-podravska (10) te Varaždinska i Brodsko-posavska po 8. No broj nekretnina nije u istom omjeru s površinama, najčešće zemljišta, tako da se najveće površine nalaze u Sisačko-moslavačkoj županiji (oko 4 milijuna kvadrata), zatim u Varaždinskoj koja je dobila 3 milijuna, potom u Virovitičko-podravskoj 2,5 milijuna, Osječko-baranjskoj 2,4 i Zagrebačkoj sa 1,7 milijuna četvornih metara.

Nepovratna pomoć
U tom razdoblju Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska županija te Grad Zagreb nisu dobili nijednu nekretninu od države za gradnju poduzetničke zone. Dodjela državnog zemljišta bila je, međutim, u nekim općinama i gradovima najvažnija potpora uz dakako i nepovratna financijska sredstva koja je davala Vlada. Mario Levatić, direktor Poduzetničke zone Kneginec, kaže da su dobili 800.000 četvornih metara državne zemlje, ali u koju su morali puno uložiti da bi je prodali investitorima. Kako bi se moglo graditi i dobiti zemlju bilo je potrebno imati prostorni plan i sređeni katastar i gruntovnicu.

činjenice

U Knegincu do sada imaju na državnoj zemlji, i onoj koju su kupili od privatnih osoba, ukupno 49 investitora, a u infrastrukturu su uložili 33 milijuna kuna, i to pri uređenju oko polovice zemljišta koje im je ustupila država. Mario Levatić napominje kako ne znaju svi upravljati državnim zemljištem, a dosta su krivi i zakoni.