Snježana Kupres, NLP trenerica i vlasnica tvrtke Metanoia, specijalizirane za savjetovanje u poslovanju i edukacije, kreira i održava seminare, radionice i treninge iz područja prodaje i osobnog razvoja. Svoj poslovni put posvetila je stalnom usavršavanju stručnih i socijalnih kompetencija te prenošenju znanja i iskustava kroz edukacije, predavanja, radionice. U razgovoru za Poslovni dnevnik objasnila je zašto je stres jedan od glavnih “suparnika” koji nam krade energiju za rad, otkrila da on može djelovati i poticajno te kako ga što lakše kontrolirati ili gotovo u potpunosti izbjeći.

Odgovarajući na pitanje koliko često je stres prepreka na poslu, napominje da različita istraživanja pokazuju da sve češće ljudi kao sam izvor stresa navode upravo posao; rad pod pritiskom, prekomjerno opterećenje poslom, osjećaj da nemamo dovoljnu kontrolu nad zahtjevima na poslu, odnos s nadređenima i kolegama samo su neki od primjera. Stresori, kaže ona, mogu biti različiti, a njihov utjecaj na obavljanje radnih zadataka i motivaciju izuzetno snažan.

Opasnosti vrebaju

“Kada smo pod stresom vrlo često griješimo, gubimo mentalnu jasnoći i fokus što za posljedicu ima smanjenu produktivnost, loše procjene prilikom donošenja odluka, nisko samopouzdanje, smanjenu kreativnost i u konačnici lošije rezultante od očekivanih. Izlaganje stresu  kroz duže vrijeme dovodi do gubitka motivacije i učinkovitosti, povećanog rizika od bolesti što ujedno utječe na stopu izostanka sa posla”, precizira Snježana Kupres.

No priča ima i drugi stranu, stres može biti stimulator koji nas pokreće u akciju i motivira. Za dobar i kvalitetan  rad potrebna je, veli, „doza“ stresa koja nas pokreće.
“Zapravo on je na neki način nužan. Koliko je stres poticaj, a koliko prijetnja ovisi o tome kako ga doživljavamo. Gledamo li na stres kao na izazov sa stavom  da postoji rješenje, stresna situacija može biti prilika za učenje, napredak  i rast svakog pojedinca”, kaže.

A kako stres može utjecati na međuodnose s kolegama ili nadređenima na poslu? Stres se manifestira, pojašnjava ova ekspertica, na fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj razini svakog od nas. Naše unutarnje mentalno i emocionalno stanje vidljivo je u ponašanju u okruženju u kojem se nalazimo.
“Kad smo pod stresom postajemo skloni nekontroliranim reakcijama, kritikama, prosuđivanju bez stvarne osnove, ponašanjima koja ne podržavaju suradnju s kolegama i nadređenima. Stres je često poput zaraznog virusa, nervoza se osjeća i širi u radnoj okolini te djeluje destimulirajuće na sve koji se tu zateknu. Stres nam vrlo brzo može narušiti odnose sa kolegama i nadređenima”, zaključuje.

'Prepoznajte znakove'

Zbog svega ovoga izuzetno je važno naučiti upravljati stresom. Doba u kojem živimo i svakodnevni ritam ostavlja malo ili gotovo ništa vremena za bavljenje sobom, a stresori su stalno prisutni i mala je vjerojatnost da ih možemo uvijek izbjeći.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Da bismo upravljali stresom potrebno je znati prepoznati mentalne, emocionalne i fizičke znakove koji se pojavljuju te osvijestiti stresore – izvore stresa  u radnom okruženju. Upravljati stresom možemo kada naučimo vladati sobom – kroz stjecanje samokontrole. Sposobnost samokontrole pomaže nam da upravljamo svojim mislima, emocijama i ponašanjem. Ostajemo sabrani te ne gubimo fokus i koncentraciju u situacijama gdje je prisutan stres. Da bismo stekli samokontrolu treba odvojiti vremena za sebe”, kaže Snježana Kupres, a na pitanje kako umanjiti to pogubno djelovanje na nas i širu poslovnu sliku prije svega savjetuje da treba imati jasnu percepciju stresa i njegovog utjecaja na naš život.

“Ponekad jednostavno konstatiramo: da pod stresom smo, ali ne poduzimamo ništa kako bismo ga umanjili. Umanjiti djelovanje stresa možemo počevši od najjednostavnijih načina koji, osim promjene u ponašanju i dnevnim navikama, ne iziskuju nikakva dodatna financijska sredstva. To može biti promjena u dnevnom ritmu kao što je odvojiti vremena za fizičku aktivnosti, šetnju, hodanje, boravak u prirodi ili druženje. Često smatramo da sav posao treba hitno obaviti, no pitanje je imaju li baš svi radni zadaci oznaku hitnosti. Preraspodjela obavljanja radnih zadatka doprinosi smanjenju stresa na poslu”, savjetuje.
Osim toga, i sam način na koji razmišljamo o stresnim situacijama i kako ih doživljavamo jedan je od recepata kako smanjiti njegovo negativno djelovanje na nas i našu radnu okolinu.

Važan korak je, kaže, Snježana Kupres, iznaći svoja uvjerenja i vrijednosti koja su podržavajuća i pomažu nam da nađemo rješenja za stresne situacije. Time postajem optimističniji što je vidljivo u našem ponašanju te kao posljedicu ima pozitivnu reakciju okoline.

Uvijek početi od sebe
“Načina za borbu protiv stresa je puno. Međutim, najvažnije je početi od sebe jer svaka promjena počinje od nas samih. Za početak je vjerojatno najbolja formula: pronaći vrijeme baš za sebe kako bismo učinili određene promjene kako u razmišljanju tako i u ponašanju”, zaključuje vlasnica tvrtke Metanoia.

Pročitaj više OVDJE